Britanska vlada nije imala ovlašćenja...

Viši sud Velike Britanije je odlučio da premijerka Tereza Mej nije imala ovlašćenja da pokrene primjenu člana 50 Lisabonskog sporazuma EU koji omogućava državi članici da napusti Uniju. To je, prema prvim reakcijama većine analitičara u Britaniji i Njemačkoj, „politički šamar" za premijerku Terezu Mej.

Britanski politikolog Entoni Glis je u razgovoru za njemački radio Dojčlandfunk (DLF) rekao da se njegova zemlja trenutno nalazi „usred snažnog ustavnopolitičkog zemljotresa i da stanje nije samo vrlo labilno, već i vrlo ozbiljno". „Sudije su", dodao je, „jasno ukazale da je suvernost parlamenta iznad vlade" i „da se velika politika gospođe Mej ne dešava u britanskom parlamentu".

Sada se može očekivati odlaganje formalnog istupanja Velike Britanije iz EU. Tereza Mej je saopštila da je razočarana odlukom suda i da će uložiti žalbu. Jedan portparol vlade ja odbacio spekulacije o mogućnosti održavanja prijevremenih izbora. Evo kako o ovim događajima piše njemačka štampa:

Velt (Berlin): „U Dauning stritu i ministarstvima koja treba da predvode pregovore o bregzitu, šok je bio osjetan. Vlada je odmah uložila prigovor, pri čemu je preskočila sve međuinstance i obratila se direktno Vrhovnom sudu, koji će 7. i 8. decembra da ispita čitav slučaj a svoju presudu će saopštiti u januaru. Neuobičajno je to što će ovaj put o slučaju odlučivati svih 11 sudija Vrhovnog suda, a to se još nikada nije desilo u istoriji te institucije. To jasno ukazuje kolika je težina ovog pravnog spora."

„Za Terezu Mej i dalji put izlaska iz EU ovo stvara ogromno brdo problema. Niko ne polazi od toga da će Donji dom u kojem je dvije trećine poslanika za ostanak u EU – u Gornjem domu je za to još više njih – negirati referendumsku odluku od 23. juna, jer bi posljedica bila kriza povjerenja između političara i birača koja bi imala nesagledive razmjere", piše Velt.

Zidojče cajtung (Minhen): „Premijerka Tereza Mej hoće tvrdo odvajanje od EU. Hoće da kontroliše doseljavanje i zbog toga se miri i sa činjenicom da će britanskim firmama biti teže da posluju na Kontinentu. Poslanici naklonjeni Evropi, međutim, traže više kompromisa. Moguće je da će ih odluka suda ohrabriti. Zato je ona dobra za demokratiju – i za odnos Britanaca prema EU."

Frenkiše tag (Bamberg): „Odluci suda sada se raduju svi koji smatraju da je reprezentativna demokratija najbolja od svih formi vladanja. Sud je svim fantazijama o vladavini direktne demokratije sada postavio jasnu prepreku. Jedna vlada ne smije tek tako da sa većinom birača koju može da zavede odlučuje o sudbonosnim nacionalnim pitanjima. Parlament mora da prati i oblikuje te procese. Velika je zasluga suda što je to pojasnio."

Lajpciger folkscajtung (Lajpcig): „Sada postaje napeto. Možda odluka birača 52:48 nije bila posljednja reč. Britanci mogu da se raduju što voz još nije prošao: britanska pravna država je upalila crveno signalno svjetlo. Pauza za razmišljanje ne može da šteti. Zemlja i ljudi bi sada trebalo da se malo ohlade i saberu."

Hajlbroner štime (Hajlbron): „Dobro je što u pravnim državama postoji treća sila. Ona omogućava korekcije sumnjivih političkih odluka, a svaki građanin smije da podnese tužbu. Ono što je kod nas vlada već nekoliko puta morala da istrpi – šamar Ustavnog suda – sada mora da istrpi i vlada Mejove u Londonu, iako o svemu tek predstoji i izjašnjavanje najviše instance. Britanski parlamentarci su još jednom pred pitanjem: u kojoj mjeri je krajnje tijesna referendumska odluka od 23. juna za njih obavezujuća."

Rajniše post (Diseldorf): „Vlast na Ostrvu ne potiče od Krune - tj. vlade – pa ni od naroda. Ne: suveren je samo parlament. To je poruka sudija. Vlada ne smije sama da odlučuje o jednom tako važnom pitanju kao što je izlazak zemlje iz EU – bez obzira na referendum. Ako Vrhovni sud potvrdi ovu odluku, premijerka Tereza Mej će, prije nego što Briselu i zvanično preda zahtjev za razvod, morati da zatraži dozvolu poslanika".