Britanci špijuniraju više od Amerikanaca

Britanskoj obavještajnoj službi GCHQ ("Government Communications Headquarters", na slici gore) pošlo je za rukom da se "prikači" na brojna internet čvorišta u svijetu i odatle sakuplja "nevjerovatno velike količine podataka", prenosi britanski list Guardian. Ovi podaci se potom dijele sa američkom obavještajnom službom NSA. Osim e-mailova, postova u socijalnim mrežama i telefonskih razgovora, snimaju se i analiziraju i osobni podaci korisnika interenta.

Informacije koje objavljuje Guardian potiču od Edwarda Snowdena. On je nedavno informisao svjetsku javnost o špijunskom programu Prism kojeg koristi agencija NSA. Program britanskih obavještajaca se zove Tempora i on još intenzivinije od Prisma prikuplja razne podatke, navodi Guardian.

SAD podigle optužnicu protiv Snowdena

Snowden tvrdi kako svojim otkrićima želi da upozori javnost na "najveće neprimjetne programe za nadzor u istoriji čovječanstva". "To nije samo problem SAD-a", citirao je njegovu izjavu britanski Guardian. "I Velika Britanija ima svog 'konja za trku'. Saradnici GCHQ-a su još gori od kolega u NSA", tvrdi Snowden.

Ovaj kompjuterski ekspert koji je radio za obavještajnu službu SAD prethodno je listovima Guardian i Washington Post proslijedio informacije o programu Prism kojim NSA prikuplja informacije o korisnicima mreža poput Googlea, Facebooka ili Microsofta. Ovi koncerni su u međuvremenu demantovali tvrdnje kako su obavještajcima dozvolili direktan pristup svojim serverima.

Pravosuđe SAD-a je u međuvremenu podiglo optužnicu protiv Snowdena. On se tereti za špijunažu, krađu i prosljeđivanje državnih tajni. Optužnica je podignuta prije nedjelju dana u američkoj saveznoj državi Virdžiniji i dobrim dijelom se još uvijek drži u tajnosti. Tužilaštvo je navelo kako će zahtjev za izručenje Snowdena, koji se krije u Hong Kongu, poslati za dvije sedmice.

Guardian traži pokretanje diskusije o nadzoru interneta

List Guardian u izdanju od ove subote (22.6.2013.) istovremeno traži pokretanje široke društvene diskusije o nadzoru interneta. "Otkrića Edwarda Snowdena traže odgovor na pitanje: Prema kojim zakonima je dozvoljena ovakva saradnja države i velikih koncerna u nadzoru građana? U vrijeme koalicionih vlada nekima je kontrola interneta poželjna ili sasvim bezazlena. Ali šta se dešava u državama s mnogo manje političke i socijalne stabilnosti? Stvaramo sistem totalnog nadzora, koji je doista povećao sigurnost. Ali u pogrešnim rukama na taj način bi se mogli ugroziti protestni pokreti, izvještavanje medija i teško izborena prava poput prava na okupljanje i slobode govora. Sve stoji na kocki", tvrdi Guardian.

Autor: Azer Slanjankić (dpa, rtr, afp)

Odg. urednica: Dunja Dragojević