Brisel vrši pritisak na Srbiju

„Za vrijeme pandemije korone bilo je mirno na tzv. Balkanskoj ruti, kopnenom putu kojeg biraju brojne izbjeglice prije svega sa Bliskog istoka na njihovom putu ka srednjoj Europi. Sada se ovaj koridor vratio u fokus javnosti", piše list Koelnische Rundschau.

List piše da su u petak ministri unutarnjih poslova EU na sastanku u Luxemburgu debatirali o „naglom porastu migracija".

„Oni doduše s obzirom na rusko bombardiranje ukrajinskih gradova u narednim mjesecima očekuju znatno više Ukrajinaca koji će bježati prema Zapadu.  No u fokusu razgovora između 27 partnera bio je porast broja ilegalnih migranata koji ulaze u Europu Balkanskom rutom", piše list.

Kako list dalje piše ovu rutu je Frontex, agencija za zaštitu granica EU, označio kao „najaktivniju migracijsku rutu prema EU".

Samo u septembru je, kako piše list pozivajući se na priopćenje agencije, registrirano 19.160 osoba, dvostruko više nego u istom mjesecu prošle godine.

„Političari EU krivicu za povećanje broja (migranata) vide između ostalog u viznoj politici nekih balkanskih zemalja, posebice Beograda. 

Tako ljudi primjerice iz Indije, Kube, Tunisa ili Burundija mogu bez vize doputovati avionom u Srbijui zatim kamionima dalje u EU. Zemlja je kao usputna stanica, a ne konačna.

Beograd čini se kritike ne dotiču, piše list podsjećajući da je predsjednik Aleksandar Vučić ipak najavio nedavno promjenu vizne politike do kraja godine, ali se suzdržao od davanja konkretnih rezultata.

Prijeti li nova izbjeglička kriza, pitanje je koje postavlja Koelnische Rundschau.

„Stručnjaci ne misle tako. Jer najveći broj ljudi koji traže zaštitu u EU dolazi iz Ukrajine. Promatrači stoga kritiziraju "dvoklasno društvo izbjeglica". EU je početkom marta aktivirala direktivu prema kojoj ukrajinske izbjeglice mogu dobiti pomoć brzo i nebirokratski bez da moraju proći kroz konvencionalni postupak izdavanja azila", piše Koelnische Rundschau.

Prijetnja bezviznom režimu

Neue Zuercher Zeitung (NZZ) također piše o Balkanskoj ruti. „Krivac za veliki porast ilegalnih migranata preko Balkanska rute je Srbija", rekla je na sastanku ministara unutarnjih poslova EU, Karin Keller-Suttler, zastupnica i šefica švicarskog Ministarstva pravosuđa.

„U Bernu zvone alarmi, iako Švicarska za većinu migranata koji putuju Balkanskom rutom služi samo kao tranzitna stanica", piše NZZ.

Kada je riječ o ulozi Srbije list piše: „Nekoliko zemalja interveniralo je kod Europske komisije i češkog predsjedništva EU s ciljem da se to pitanje stavi na dnevni red, odnosno da se izvrši pritisak na kandidatkinju za članstvo u EU - Srbiju. Najučinkovitija prijetnja vjerojatno bi bila ukidanje bezviznog pristupa EU-u Beogradu ako vlada predsjednika Aleksandra Vučića ne uspije obuzdati neregularne migracije. Pritisak je očito upalio, jer je prema riječima Keller-Sutter Srbija pristala prilagoditi svoja vizna pravila. Konkretno, to znači da Beograd do kraja godine želi ukinuti bezvizni režim s Kubom, Tunisom, Indijom i Burundijem", piše NZZ. 

Tageszeitung citira povjerenicu EU za unutarnje poslove Ylva Johansson koja je najavila veći pritisak na balkanske države. „Ne bude li se pokazale kooperativnom Srbiji bi mogao biti ukinut bezvizni režim koji uživa od 2009. godine", rekla je Johansonn.

„(Srbija) relativno velikodušno dozvoljava ulazak u zemlju ljudima koji dolaze iz zemalja koje dijele stav Beograda kada je riječ o Kosovu. Broj neregularnih dolazaka preko Srbije u EU je zbog toga iz nekih od tih zemalja jako porastao. Tako su vlasti u prvih osam mjeseci ove godine, na primjer registrirale 4.500 dolazaka ljudi iz Indije - gotovo osam puta više nego prethodne godine. Također je povećan broj dolazaka u EU iz Tunis, Kuba ili Burundi", piše Tageszeitung.

Iskoristiti sva sredstva pritiska

Frankfurter Allgemeine Zeitung također piše o Balkanskoj ruti i sastanku ministara unutarnjih poslova EU u Luksemburgu. „Stanje na Balkanskoj ruti je ozbiljno", piše list u komentaru.

„Frontex je u ovoj godini zabilježio više od 100.000 neregularnih pokušaja ulaska u EU. To je duplo više", piše FAZ. "Stoga je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser imala pravo kada je na sastanku ministara unutarnjih poslova EU rekla da Srbija mora promijenite praksu izdavanja viza "sada", a ne tek krajem godine što je stavio u perspektivu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Da bi se Beograd natjerao na popuštanje, moraju se koristiti sva raspoloživa sredstva pritiska. Da li je zaustavljanje krajnje tromih pristupnih pregovora sa Srbijom u EU pri tome najoštriji mač je upitno. Čini se da više obećava obustavljanje bezviznog režima za građane Srbije. Također mora biti spriječeno da se Beograd svojom svojevrsnom politikom dobrodošlice – po bjeloruskom modelu – ponaša kao poslušnik Moskve u cilju pritiska na EU", komentira FAZ.

priredila: Zorica Ilić