Brige na kraju 'Balkanske rute'

Makedonija je ponovo zatvorila granicu prema Grčkoj. Zemlje, koje se nalaze duž tzv. Balkanske rute, su u stalnom kontaktu: od Makedonije preko Srbije i Hrvatske do Slovenije. Pogođene zemlje pokušavaju da izbjeglički talas drže pod kontrolom. Razlog za nedavno zatvaranje granice je to što Austrija ne želi da registruje novopridošle.

"Mi moramo da djelujemo istovremeno i onda neće biti problema", kaže Anastasija Ileska, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Makedonije. Ona je zadužena za izbjeglička pitanja i jednom nedjeljno učestvuje u telefonskoj konferenciji sa kolegama iz zemalja sa 'Balkanske rute' i sa Briselom.

"Razgovaramo o tome kakva je situacija na tom putu, koliko ljudi prelazi granicu, kakva je bezbjednost na granici i treba li nam naprimjer više graničara", objašnjava Ileska u razgovoru za DW.

U ovom trenutku na makedonskoj granici pomažu prije svih mađarski, ali i slovački i srpski službenici. Bez njih bi makedonski policajci već uveliko bili preopterećeni. A što se tiče gradnje granične ograde tu se Makedonija oslanja na mađarsku pomoć, na kraju krajeva ta zemlja u tom ima iskustva.

Proputovanje ka sjeveru

Od kada je Makedonija odlučila da preko granice pušta samo sirijske, iračke i avganistanske izbjeglice, broj onih koji dolaze na njene granice se sa "10.000, koliko ih je prošle godine dnevno prelazilo granicu, sveo na 2.000". "No, to ima veze i sa hladnim vremenom", kaže Ileska. Sada mogu samo ljudi iz ratom zahvaćenih oblasti da nastave putovanje ka sjeveru.

Sve dok Austrija i Njemačka ne zatvore granice, Skoplje će učestvovati u tome da izbjeglice organizovano prebacuje na sjever. "Oni moraju da potpišu da žele da idu u Njemačku, Austriju ili Švedsku i taj papir moraju da pokažu na svakoj granici kako bi mogli da idu dalje."

Ova političarka doduše priznaje da postoje problemi da se odredi pravi identitet tih ljudi. "Prošle godine smo na granici s Grčkom odbili da pustimo u zemlju 12.000 ljudi. Jer, od prije nekog vremena s izbjeglicama dolazi mnogo Marokanaca, koji potom odlaze u Atinu, gdje nabavljaju lažne pasoše i ne samo to, već i lažne diplome i onda jednostavno dođu ponovo." Posebno omiljen način je uzimanje identiteta poginulih Sirijaca, dodaje državna sekretarka makedonskog ministarstva unutrašnjih poslova.

Makedonski policajci na granici uspiju da otrkiju veoma mali broj lažnih papira. Na graničnom prelazu Đevđelija, policajci kontrolišu još jedanput pasoše, na osnovu kojih su ih grčke službe uz mahanje rukom pustile da putuju dalje. Na srpskoj granici su u međuvremenu postavili skenere, kako bi otkrili ako neko eventualno prenosi oružje. Ali, i tamo je policajcima osnovna djelatnost izbjeglice što prije pustiti da prođu.

Bijeg u invalidskim kolicima

"Uovom trenutku je mnogo porodica u zbjegu, prije svega mnogo je djece. Anastasija Ileska kaže: "Prema našim podacima tu je 40 odsto muškaraca, 40 odsto djece i 20 odsto žena". Za makedonske službe i humanitarne organizacije to znači intenzivan rad na zbrinjavanju. Uvijek iznova se preko 'ilegalnih' prelaza moraju prebacivati ljudi u invalidskim kolicima i trudne žene kojima je neophodna ljekarska njega.

Ljekari na srpskoj granici, u prolaznom kampu u Preševu, svjedoče kako se i žene u osmom mjesecu trudnoće zadržavaju kratko, kako bi im se samo ukazala pomoć, i nastavljaju dalje bez obzira na to što bi morale da idu u bolnicu. Ne žele ni po koju cijenu da napuste grupu, s kojom su na putu. A njihovom lošem fizičkom stanju još doprinosi i osjećaj žurbe. Ni djeca koja imaju bronhitis ili pak druge infekcije ne mogu da budu ispravno zbrinuta, jer porodice žele što je brže moguće da idu dalje.

Anastasija Ileska napominje kako mnoge izbjeglice žele u Njemačku. Ali, ako Austrija i Njemačka zatvore svoje granice, onda će, kaže, i Makedonija pokušati da trajno zatvori svoju granicu prema Grčkoj. "Granica se ne može potpuno zatvoriti", ističe Ileska. "Ali, pripremamo se i za to." Onda će Makedoniji zaista biti potrebna ogromna pomoć Evropske unije kako bi prevazišla postojeće probleme. Vlada u Skoplju do sada nije nijednom rekla glasno 'ne' takvim planovima. Politička cijena bi mogla biti brzo priključenje te zemlej EU. Ali, Makedonija ni to ne želi u ovom trenutku da potvrdi.