Samit o budućnosti EU

Samit 27 zemalja članica EU u Bratislavi bi prema riječima njemačke kancelarke, Angele Merkel, trebao pokazati put u boljoj evropskoj budućnosti. „Evropa se nalazi u veoma ključnom trenutku“, izjavila je Merkelova nakon sastanka sa francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom. „Naš cilj je 'Agenda iz Bratislave' koja će jasno pokazati da smo odlučni zajedno reagovati na slabosti i zadatke koji su pred nama“, istakla je Merkelova. „Kada je riječ o terorističkim prijetnjama i izazovima zbog izbjeglica, moramo biti u stanju da štitimo naše vanjske granice i zajedno moramo pronaći odgovor“, istakla je Angela Merkel.

Francuski predsjednik je nakon sastanka sa njemačkom kancelarkom istakao tri prioriteta o kojim se treba razgovarati u Bratislavi: sigurnost, blagostanje i evropske vrijednosti. Hollande je upozorio da bi kriza, u kojoj se našla Evropa nakon odluke Britanaca da napuste EU, mogla biti egzistencijalna kriza. Stoga je Evropi potrebna jasna vizija. Mora se tačno vidjeti šta to brine ljude. „Kao kontingent koji ima perspektive za budućnost i koji je zainteresovan za mlade, Evropa mora biti nošena evropskim vrijednostima, kulturom i duhom“, istakao je francuski predsjednik.

Borba protiv povratka demona

Šefovi država i vlada zemalja članica EU se sastaju u Bratislavi bez britanske premijerke Theresae May. Predsjednik Evropskog parlamenta, Martin Schulz, izjavio je da se nada kako će sa samita biti poslan signal jedinstva. „Od zajednice 27 zemalja očekujem jasan signal da ostajemo zajedno uprkos problemima i spornim temama. To bi u aktuelnoj situaciji bio uspjeh“, izjavio je Schulz za magazin „Der Spiegel“. On je također izrazio svoju duboku zabrinutost zbog stanja u kojem se EU trenutno nalazi.

„Sve veći broj ljudi govori da je pogrešno ono što je postignuto u proteklih nekoliko decenija. Oni žele nazad ka nacionalnoj državi. Iza toga se ponekad krije retorika nacionalsocijalističke ideologije i dosta me podsjeća na međuratno vrijeme proteklog stoljeća čije demone još uvijek poznajemo. Te demone smo kroz evropske strukture stavili pod kontrolu. Međutim, ako uništimo te strukture, demoni će se vratiti. To ne smijemo dozvoliti“, izjavio je Schulz.

Da je budućnost EU upitna, ne krije ni predsjednik Evropske komisije, Jean-Claude Juncker. On je pred evropskim parlamentaricima pozvao na veće zajedništvo i rekao da se „EU nalazi u egzistencijalnoj krizi, ali da se neće raspasti zbog Brexita“.

"Sljedećih dvanaest mjeseci će biti odlučujući", rekao je Juncker i dodao da je dalje srastanje zemalja članica za sada odgođeno. "Evropa ne smije postati jedna država", rekao je predsjednik Evropske komisije. Niko ne želi da se ukinu nacionalne države. Ova izjava je usmjerena i u pravcu populista, od francuskog Nacionalnog fronta, do premijera Mađarske Viktora Orbana koji tvrde da se to dešava.

Evropski političar njemačke liberalne stranke FDP, Alexander Graf Lambsdorf, zatražio je pored samit da se pošalje signal modernizacije EU. „Šefovi vlada moraju postići dogovore o zajedničkim projektima. Tješnja saradnja u odbrambenoj politici bi bila korak u pravom pravcu, izjavio je za Passauer Neuen Presse zamjenik predsjednika Evropskog parlamenta. Činjenicu da je ovo prvi samit bez Velike Britanije, Lambsdorf je prokomentarisao riječima „da EU poštuje britansku odluku. Međutim, moramo minimirati privredne štete“. Lambsdorf je istovremeno kritikovao zahtjev ministra vanjskih poslova Luksemburga, Jeana Asselborna, da se Mađarska izbaci iz EU.

„Izbacivanje Mađarske, pravno gledano, nije moguće i politički je potpuno pogrešno. Asselbornov zahtjev ne oslikava sveukupno stanje EU. Međutim, jasno je da je situacija ozbiljna, ali sa takvim primjedbama se stvari ne poboljšavaju“, istakao je Lambsdorf.