Bramerc: Nema alternative hapšenju Mladića i Hadžića

Dojče vele: Vaš najpoznatiji optuženik trenutno je Radovan Karadžić, bivši politički vođa bosanskih Srba. Kakvu kaznu zahtjevate za njega?

Serž Bramerc: To je sigurno proces koji je u ovom trenutku najuočljiviji. Ali, u ovom momentu u Haškom tribunalu se vodi devet procesa sa ukupno 24-oro optuženih. Željeli bi smo da se mediji malo više zainteresuju i za te procese. Što se tiče kazne Karadžiću, o tome moraju da odluče sudije, a tužilaštvo ima zadatak da podnese dokaze sudu.

Imate li neku predstavu koliko će to sudjenje da traje?

Imam predstavu, ali sigurno je još rano da se o tome razgovara.

Karadžić navodi u svojoj odbrani da je svojevremeno napravio politički dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji ga oslobađa sudskog gonjenja. Smatrate li da je ta njegova tvrdnja vjerodostojna?

Za nas je važno da mu se obezbjedi pravo na odbranu. Ako on može da podnese argumente koji će potkrijepiti tu tvrdnju, to je svakako njegovo pravo. Tužilaštvo je zauzelo sljedeći stav: prvo - da ne postoje nikakvi dokazi da je do tog sporazuma došlo, dakle, da nema nikakvih elemenata koji bi išli u prilog tome da je takav sporazum sklopljen u ime Sjedinjenih Američkih Država, ali to pitanje sada nije relevantno jer je sud u prvoj instanci odlučio da čak i da je takav sporazum postojao, to ni u kom slučaju ne utiče na nadelžnost Tribunala, niti to Karadžiću obezbjedjuje imunitet od krivičnog gonjenja.

Na sljedećopj stranici čitajte o zajedničkom protestu Srba i Hrvata protiv Tribunala.

Smatrate da je pravosuđe pravi instrument koji može da se nosi sa posljedicama građanskog rata?

Naš cilj nije da riješimo sve probleme koji su u vezi sa ratom na prostoru bivše Jugoslavije ili za njegove posljedice. Kao tužilaštvo i kao sud mi možemo samo krivčno da gonimo pojedince za njihovu individualnu odgovornost. I to je jedini zadatak koji mi ispunjavamo. A proces pomirenja i obezbjeđivanje mira su znatno širi ciljevi u kojima javnost igra određenu ulogu, gdje naravno političari u regionu i u Evropskoj uniji, odnosno u međunarodnoj zajednici, igraju važnu partnersku ulogu. Ja bih rekao da smo mi dio čitavog procesa, ali da ni u kom slučaju ne možemo sami da riješimo sve probleme.

Nedavno su bosanski Srbi i bosanski Hrvati zajedno u Sarajevu demonstrirali protiv kancelarije Vašeg tribunala . Prema njihovom mišljenju Tribunal je suviše blagonaklon prema muslimanskim ratnim zločincima. Šta biste ovim demonstrantima poručili?

Znate, mi kao tužilaštvo, tu mislim i na moje prethodnike i na to što danas činimo, mi smo prikupljali dokaze koji ukazuju na krivičnu odgovornost pojedinaca. Moji prethodnici su sudu podnijeli mnoštvo dokaza na osnovu kojih su mnogi pojedinci već osuđeni, a mnogi su i oslobođeni. Svako može da kritikuje sud, a sigurno je da sud nije perfektan i da mi ne možemo da vodimo sve procese niti da gonimo sve koji su odgovorni za ratne zločine. Sud je ukupno podnio 161 krivičnu prijavu, a moguće je da postoje hiljade njih koji su počinili zločine. Ja bih rekao da Međunarodni krivični tribunal samo djelimično može da vodi procese, ali na sreću mi već pet godina imamo značajne partnere u regionu. Postoji jedan specijalizovani sud za ratne zločine u Sarajevu, u Srbiji, kao i u Hrvatskoj. To su naši partneri danas. Mi smo čitav niz procesa prepustili tim našim kolegama i oni će sigurno još mnogo godina, po zatvaranju našeg Tribunala, voditi procese protiv odgovornih za ratne zločine.

Na sljedećoj stranici o hapšenju Mladića.

Za petanest godina koliko postoji tribunal UN zaključeno je svega dvije trećine slučajeva koji su pred njim vođeni. Koliko vam je još vremena potrebno dok ne zaključite sva akta?

Sigurno prije šesnaest godina nije moglo da se pretpostavi da će to tako dugo trajati. Još i danas mi tražimo optužene za ratne zločine koji se kriju, još i danas mi tražimo neke relevantne dokumente u arhivama u vezi sa ratnim zločinima koji su počinjeni prije 16 godina. Mi činimo najbolje što možemo. 2004. godine je Savjet bezbjednosti UN odlučio da se sagleda kraj ovog tribunala, odnosno da se ne formulišu nikakve nove optužnice i da se neki slučajevi prepuste sudovima u regionu. I to se već događa. Mi sada imamo devet procesa sa 24 optužena i ti procesi će, kako predviđamo biti zaključeni u naredne tri godine. Kako sada predviđamo proces koji se vodi protiv Karadžića trebalo bi da bude završen do kraja 2012, ili početka 2013. godine, a evetualni žalbeni postupak bi trebalo da bude okončan do 2014. godine. Ali, naravno, imamo i dvojicu begunaca za kojima još tragamo.

General bosanskih Srba Ratko Mladić je možda jedan od najvećih ratnih zločinaca. Da li verujete da će on biti uhapšen?

Njegovo hapšenje, kao što je to bilo i dosad, jedan je od apsolutnih prioriteta moje službe. Mi smo u stalnom kontaktu sa srpskim vlastima, sa policijom, bezbjednosnim službama, sa svima koji mogu da pomognu da se on uhapsi. Mi smo oprezni optimisti i vjerujemo da će do njegovog hapšenja doći. Smatramo da je izuzetno važno da se Mladić uhapsi, izuzetno važno za žrtve u regionu, koje već 15 godina čekaju na ovo hapšenje. Ono je izuzetno značajno i za Tribunal kao i za kredibilitet međunarodne zajednice. Jer, ne može se prihvatiti da se neko kao general Mladić nalazi vjerovatno u srcu Evrope, a da ne može biti uhapšen.

Kada očekujete njegovo hapšenje?

Ja na žalost nemam staklenu kuglu u koju mogu da pogledam i da vam kažem datum njegovog hapšenja. I u tom smislu ne mogu da vam dam precizan odgovor. Vjerujem da su šanse za njegovo hapšenje realne. Po prirodi sam optimista, ali i realista i smatram da šanse postoje. U svom posljednjem izvještaju Savjetu bezbjednosti UN napomenuo sam da su srpske službe poboljšale svoju efikasnost. Ja želim, i nadam se, da će kolege u Beogradu biti uspješne u ovom slučaju, ali što se tiče datuma ne mogu ništa da kažem. Mi smo se nadali da će se to već dogoditi u prošlosti, pogotovu poslije hapšenja Karadžića. Bilo bi najbolje da se postupak protiv njih dvojice vodi zajedno, jer, po teoriji tužilaštva oni su bili udruženi u zajedničkom zločinačkom poduhvatu. Za nas je važno da on bude uhapšen još dok ovaj Tribunal radi . Još bih pomenuo da SB UN trenutno radi na uspostavljanju jednog mehanizma koji će omogućiti procesuiranje optuženih za ratne zločine i kada bude zvanično zatvoren Haški tribunal. To je mehanizam koji će se aktivirati kada neko od optuženih bude uhapšen. To je značajna poruka međunarodne zajednice iz koje proizilazi da kad god se uhapse Mladić ili Hadžić protiv njih će voditi krivični postupak pred međunardonim sudom.

Na sljedećoj stranici o hapšenjima i putu Srbije ka EU

Duže vrijeme vlasti u Beogradu nisu dobro sarađivale sa Tribunalom. To se posljednjih godina značajno promijenilo. Kako tumačite ovaj zaokret u Beogradu?

Sigurno je da saradnja u prošlosti nije uvijek bila perfektna. Za to postoji čitav niz političkih razloga, čitav niz operativnih razloga, ali sigurno je da je značajnu ulogu odigralo to što je prošle godine na dužnost stupila nova vlada i to je dovelo do toga da su smjene nekih vođa opetarivnih službi, što je bilo neophodno. Sigurno je da na političkom planu danas postoji veća volja za saradnjom i da policija i službe bezbjednosti kvalitetnije rade. Ali time ne želim da kažem da je danas sve idealno, mi još zajedno treba da pređemo jedan dugi put jer ne postoji nikakva alternativa hapšenju Mladića i Hadžića, i to je poruka koju mi uvijek nedvosmisleno prenosimo našim kolegama u Beogradu.

Da li ti zapravo znači da bez Maldića u Hagu, Srbija ne može da pristupi Evropskoj uniji?

Ne, vjerovatno sam se pogrešno izrazio. Ja sam apsolutno ubjeđen u to da mi kao tužilaštvo ispunjavamo jedan tehnički zadatak. Moj zadatak je da saradnja sa Tribunalom evoluira. Na Evropskoj uniji je da odluči kakvu će politički težinu dati našim analizama. U tom smislu ja nikad sebi ne bih dao za pravo da kažem ko ima, a ko nema pravo da postane član EU. To, dakle, ne spada u moje kompetencije. Uprkos tome, podrazumijeva se da imam podršku EU. Smatram da su poštovanje zakona i borba protiv kriminala bili neki od osnovnih principa na čijim temeljima je Evropska unija stvorena. Za mene je zato nezamislivo da nas Evropska unija do kraja ne podržava. U tom smislu mogu reći da postoji potencijal kojim se na evropskom nivou insistira na tome da se proširenje EU povezuje sa saradnjom sa međunardonim tribunalom. To je politička odluka koja je donijeta u Briselu, koju smo mi pozdravili. Smatramo da je ta veza donijela pozitivne rezultate i dovela do hapšenja mnogih ratnih zločinaca u prošlosti.

Autor: Dr. Christian F. Trippe

Odg. urednik: Svetozar Savić