Bosna i njen problem sa selefijama

„Nakon rata u Bosni i Hercegovini su se u mnogim napuštenim srpskim selima, duž nekadašnje linije fronta, naselile takozvane selefije. Tos u bosanski muslimani sa svojim porodicama. Oni su najčešće u ratu bili u kontaktu sa arpaskim ratnicima, koji su se požurili pomoći braći po vjeri i u zemlju donijeli selefijsko tumačenje islama", piše SRF i napominje kako je iz tih sela u rat u Siriji i Iraku otišlo 250 ljudi. „Jedan dio njih se vratio i sada im se sudi, jer su bosanske vlasti uvelu zabranu odlaska u džihad." (…)

„Posjeta selefijskim selima pak pokazuje da situacija u tim selima nije toliko dramatična kako se o njoj piše. Mnogi Srbi, hrišćani, su se vratili u svoja sela i žive u miru sa selefijama. Mnogi bh poitikolozi i sociolozi komentarišu kako najveći broj selefija u toj zemlji živi istina u skladu sa načelima svoje vjere, ali da time ne krše zakon", piše SRF, ali naglašava da se uprkos tome „opasnost mora uzeti za ozbiljno jer pojedinci mogu da se radikalizuju i pribjegnu nasilju. A Bosna i Hercegovina kao država nije sposobna da se zbog nerazrješenih ratnih konflikata suoči s tim problemom.

S jedne strane srpski nacionalisti na selefije gledaju kao na veliku prijetnju, a s druge strane su muslimani koji ih brane i negiraju problem", piše SRF i zaključuje kako „politička instrumentalizacija sprečava rješenje problema".

Kosovo i Sjedinjene Države

Veze Kosova i Sjedinjenih država su jake, piše Martina Čarnovska u svojoj redovnoj rubrici East Side Stories u bečkom listu Viner cajtung. „U ratnim godinama su SAD bile odlučujuće umiješane u vojnu intervenciju NATO krajem devedesetih, baš kao i u kasnije mirovne misije. Vašington je preko svoje ambasade čak imao uticaj i na unutrašnje političke teme. Navodno su neki vodeći funkcioneri na Kosovu postavljani u dogovoru sa Amerikancima. Do danas pred mnogim administrativnim zgradama u Prištini i drugim gradovima pored zastave EU visi i američka zastava."

Zato su, piše autorka, predsjednički izbori u dalekoj Americi na Kosovu praćeni sa posebnom pažnjom. „Za ovu balkansku zemlju bi bilo bolje da Tramp nije pobijedio, kaže zelena političarka Ulrike Lunaček, izvjestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo. Budući predsjednik Amerike je tokom kampanje izražavao oduševljenje ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. A Rusija se na razne načine trudi da ostvari svoj uticaj na Balkanu i postavi balvane na put regiona ka Evropskoj uniji."