Bosna i Hercegovina na prekretnici

Više od 120 predstavnika panevropskih organizacija iz nekoliko evropskih država poručuju da vlasti u BiH moraju „okrenuti ploču“ i istinski se boriti za sve narode i građane. „Pređite napokon s riječi na djela. Neka vam procesi integracija budu uz ekonomski razvoj zemlje na prvom mjestu. Ostavite stranačke i lične interese sa strane i borite se za opće dobro. Ne živi se od udaranja po prsima i dokazivanja nacionalnih pripadnosti, već od posla i hljeba“, kazao je predsjednik Panevropske unije BiH Vanja Gavran.

Počasni predsjednik Panevropske unije BiH Franjo Topić smatra da bi se stvari u BiH pomakle u pozitivnom smjeru „bonske ovlasti treba vratiti visokom predstavniku“. Topić je izrazio želju da ovaj stav bude sadržan u tekstu deklaracije čije se usvajanje očekuje na kraju radnog dijela konferencije. On smatra da je važno reformirati, ne dijelove, već cijelu BiH.

Visoki predstavnik u BIH Valentin Inzko kazao je kako se ovaj trenutak mora uzeti kao „novi početak“, tim prije što su upravo završeni opći izbori i što bi nova vlast u BiH morala raditi efikasnije u postizbornoj fazi. „Pragmatična, ambiciozna i sadržajna strategija za izlazak iz krize mora biti ključ uspostave nove vlasti nakon izbora. Potrebna nam je jaka i funkcionalna BiH“, zaključio je Inzko. Zamjenik šefa degelacije EU u BiH Renzo Daviddi poručio je da BiH u idućih četiri do pet godina čekaju veoma ozbiljni izazovi. „Ukidanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu i uspostava jedinstvenog mehanizma koordinacije odnosa sa EU su najvažnije zadaće koje BiH mora provesti želi li postati kandidatom za članstvo u Uniji“, rekao je Daviddi.

Odluka „Sejdić i Finci“ zadire u suštinu Dejtonskog sprazuma

Učesnici konferencije vjeruju da je novi pristup euroatlantskim integracijama šansa koju BiH treba iskoristiti. Logika nove evropske agende za BiH je skretanje pažnje s teških tema i rješavanje egzistencijalnih pitanja kao što su borba protiv korupcije, podizanje životnog standarda i uključivanje u regionalne infrastrukturne objekte.

„Sve je to u redu, međutim, u samoj strategiji pristupa za BiH, kao i u godišnjim izvještajima o napretku BiH, kaže se da je, ipak, prioritetan zadatak provođenje presude 'Sejdić i Finci protiv BiH' i uspostavljanje sistema koordinacije sa svim nivoima državne vlasti“, kazao je za Deutsche Welle član Predsjedništva Panevropske unije i ekspert za ustavno pravo dr. Kasim Trnka.

„Ako se insistira na provođenju presude 'Sjedić i Finci', moramo biti svjesni da ova presuda zadire u suštinu ustavnog modela BiH, što barem konceptualno znači definitivno napuštanje Dejtonskog modela ustavne strukture BiH i okretanje ka briselskom modelu, odnosno prema evropskim demokratskim standardima. Ako je to prioritet, da li će i nove vlasti imati kapaciteta da to urade? Bojim se da neće, jer je cjelokupan ustavni model BiH opterećen brojnim nedostacima, posebno ako ga upoređujemo sa evropskim standardima“, rekao je Trnka.

On podsjeća da u BiH nisu ugrožene samo nacionalne manjine, nego i konstitutivni narodi „zbog pripadnosti entitetima“. „Za konstitutivne narode ustavom se preferiraju određeni kontingenti vlasti. To, naravno, usmjerava političke snage da svoju političku aktivnost i kompetencije organiziraju unutar svoje nacionalne zajednice. Dok se taj koncept ne izmjeni, ne vjerujem da možemo napraviti jedan takav prodor kao što je provođenje presude Sejdić i Finci protiv BiH“, rekao je Trnka.

Neophodna je promjena nacionalnog koncepta

Trnka vjeruje da EU mora smoći snage kako bi pomogla BiH da promijeni postojeći nacionalni koncept. „Po mom mišljenju to je moguće na dva načina. Prvi je način da se provođenje presude odgodi za jedan period kako bi novim pristupom stvorila jedan povoljniji ambijent u kojem bi se kasnije, možda, stvorile neke pretpostavke, odnosno drugačiji odnos političkih snaga i to bi mogla biti ta nova evropska agenda. Drugi način je da Kontakt grupa (Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Rusija), koja je bila glavni kreator Dejtonskih rješenja, sada ponovo uloži dodatni napor kako bi pomogle vlastima u BiH da nađu određeno rješenje za provođenje presude 'Sejdić i Finci'. U suprotnom, BiH će ostati stalno ishodište kriza što će se sigurno reflektirati i na EU“, rekao je za Deutsche Welle član Predsjedništva Panevropske unije BiH.

Predsjednik međunarodne Panevropske unije Alain Terrenoire kazao je da je njegova poruka političarima u BiH dvojaka. „S jedne strane je pitanje da li želite biti dio evropske porodice, a s druge, ako želite da li imate dovoljno hrabrosti, odlučnosti i da li ste spremni na odricanje da se što prije pridružite evropskoj porodici. Odavno se krećemo u krug u vezi s tim pitanjem“, rekao je je Terrenoire. On je, također, podsjetio da se sljedeće godine navršava 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sprazuma. „Taj je sporazum zaustavio rat, ali je ovoj zemlji donio komplicirano uređenje uređenje i nadamo se da tako neće ostati i da će se za ovu zemlju otvoriti evropske perespektive“, rekao je Terrenoire.