Boris Tadić u Sarajevu

Najava redefiniranja specijalnih odnosa sa Republikom Srpskom, nedavana posjeta srbijanskog premijera Vojislava Koštunice Banja Luci, inače njegova prva zvanična posjeta nakon odvajanja Crne Gore, te opšta ocjena da Beograd, preko Republike Srpske, želi ojačati svoju poziciju u pregovorima o Kosovu, ne idu u prilog dobrim odnosima između BiH i Srbije. Sulejman Tihić, predsjedavajući Predsjedništva BiH:

„Mislim da je izabrano potpuno pogrešno vrijeme da se govori o specijalnim, odnosno paralelnim odnosima entiteta Republike Srpske sa Republikom Srbijom. Mislim da u prvom redu nije bio pogodan trenutak. Zatim smatram da pitanje specijalnih odnosa nije samo stvar entiteta i susjeda nego je pitanje odnosa između dvije države“.

Bosanskohercegovački šef diplomatije, Mladen Ivanić, koji je bio među onima koji su se nedavno sastali sa srbijanskim premijerom u Banja Luci, u specijalnim vezama ne vidi ništa sporno:

„Prvo ti odnosi su uspostavljeni četiri-pet godina unazad. Drugo, oni su definirani Dejtonskim sporazumom i dobili su puno međunardono prizanje od Visokog predstavnika. Prema tome, ne vidim apsolutno išta problematično u tome i mislim da je dosadašnja praksa u primjeni tog sporazuma pokazala da ne postoji ništa što bi bilo problematično za BiH izuzev određenog straha u jednom dijelu bosanskohercegovačke javnosti koji je, što se mene tiče, potpuno nerazuman. Ja uopšte ne razumijem šta je problem u tim specijalnim i paralelnim vezama jer su one normalne“.

Ivanić odnose između BiH i Srbije ocjenjuje dobrima:

«Mislim da su ti odnosi jako korektni i da su zadnjih godina unaprijeđeni. Ostala su, možda, dva otvorena pitanja u našim međusobnim odnosima. Jedno je pitanje garnice, a drugo je pitanje tužbe BiH protiv Srbije I Crne Gore».

Željko Komšić, bivši ambasador BiH u Beogradu, smatra kako odnosi između dvije zemlje, posljednjih godina, nisu poboljšani:

«Ono što stičem kao opšti utisak jest da su ti odnosi, nakon onog početnog perioda, u jednoj ravni, ne napreduju, pojavljuju se neka pitanja koja se tiču političke stabilnosti u regionu kao lajt motiv tih odnosa. Prije svega mislim na priču o budućem statusu Kosova i ustavnim promjenama u BiH. Mislim da su to dvije nevezane stavri, ali uvijek u pozadini odnosa između BiH i Srbije nekako stoje. Dakle, ne bih rekao da ima nekih bitnih pomaka».

Zagovaranje referenduma o otcjepljenju Republike Srpske je pitanje koje dodatno opterećuje odnose između dvije zemlje. I dok ministar vanjskih poslova BiH tvrdi da je pitanje referenduma isključivo unutrašnja stvar BiH, te da je njegovo zagovaranje normalna reakcija na zahtjeve za ukidanjem Republike Srpske, bivši ambasador u Beogradu, smatra drugačije:

„Mislim da je cijela priča koja je lansirana iz RS-a, priča o referendumu u ovom trenutku, priča o redefiniranju specijalnih odnosa, da to sve ima jako veze sa razgovorima o rješavanju statusa Kosova i da je to upućeno, odnosno da ima svoj smisao, svrhu, cilj, da pojača poziciju Beograda u okviru tih pregovora“.