Boris Pistorijus u Prištini

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus pozvao je Srbe i Albance da sve riješe pregovorima: „Trenutni imperativ je dijalog i deeskalacija", rekao je socijaldemokratski političar prilikom susreta sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani u Prištini, prenosi dpa.

„Njemački kancelar je jasno istakao da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. I to mora da bude put", rekao je Pistorijus.

Dodao je da niko ne može i ne smije da bude zainteresovan za „zaoštravanje situacije". SAD, Njemačka i drugi partneri u NATO nisu se od devedesetih i sa po 50 000 vojnika brinuli za bezbjednost „da bi sad ili u budućnosti gledali kako se ovdašnja situacija opet destabilizuje", rekao je njemački ministar odbrane.

Osim toga, Pistorijus je vladi Kosova, poslije najnovijih tenzija sa Srbijom, obećao dalju vojnu pomoć Njemačke. On je rekao da pripreme za slanje dodatnih njemačkih vojnika na Kosovo idu po planu.

Ulazak u EU „mora ostati zajednički cilj"

Pistorijus je rekao da je Rusija još u sovjetskim vremenima pokazivala veliku zainteresovanost za zapadni Balkan. „Zato je još važnije da pošaljemo jasne signale, da jasno pokažemo, da smo ovdje na strani zemalja, koje su za stabilnost, bezbjednost i slobodu".

Pistorijus je najavio da će o tome razgovarati i u Beogradu. "Srbija želi u Evropsku uniju, isto kao i Kosovo i druge zapadnobalkanske zemlje.To mora da ostane naš zajednički cilj", rekao je on. Dodao je da se mora pridržavati kanona vrijednosti, zajedničkih ciljeva i zajedničke odgovornosti.

„Svako ko to želi ne može da igra na dvije svadbe", rekao je Pistorijus, misleći pri tome vjerovatno na saradnju Srbije sa Rusijom. Rekao je – što je jasnija komunikacija „to je bolje za sve učesnike".

Dokument o umešanosti Srbije

Predsjednica Kosova Osmani zahtijevala je pojačanu  zaštitu granice sa Srbijom, preko koje se, kako kaže, odvija krijumčarenje oružja na sjever Kosova. Dodala je da se srpskim vlastima mora poslati jasan signal da se nasilje neće tolerisati.

Prema podacima kosovske policije nakon sukoba u Banjskoj zaplijenjeno je oružje i oprema za oko 400 boraca. U jednom izvještaju o istrazi, koji je sačinila kosovska vlada, tvrdi se da je analiza zaplijenjenih dokumenata i oružja pokazala snabdijevanje iz Srbije i povezanost sa aparatom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Ovaj dokument Ministarstva spoljnih poslova Kosova ima 51 stranicu, a dat je na uvid njemačkoj novinskoj agenciji dpa. Za dokument su analizirani fotografije, video-zapisi, elektonski podaci i lične karte.

Nabrojano je i oružje, čijoj zapljeni je prisustvovao KFOR kao i EULEKS. Dva blindirana kamiona, 29 terenskih vozila, 66 automatskih pušaka, 80.000 metaka, minobacači, bombe i mine, plastični eksploziv, snajperi, sredstva komunikacije. Porijeklo i datum proizvodnje – neki su iz 2022. – mogu se rekonstruisati na osnovu prikazane dokumentacije.

Tenzije su bile najveće u septembru

Teško naoružana jedinica od 30 Srba je 24. septembra prošle godine vodila borbu kod Banjske sa kosovskom policijom. Tri srpska napadača i jedan albanski policajac su tom prilikom ubijeni. Milan Radoičić je priznao da je odgovoran za taj oružani sukob, tvrdeći da je radio na svoju ruku i da nije obavijestio zvanične državne organe Srbije. Priština smatra da je nemoguće da je on djelovao bez pomoći Srbije.

U istražnom izveštaju Prištine se tvrdi da je cilj Radoičićeve paravojne jedinice bio  vojno zauzimanje koridora,  kojim bi se dopremala dodatna vojna oprema. U tom dokumentu se upozorava da Srbija sarađuje sa Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom: „Ako Zapad i dalje dozvoli Vučiću eskalaciju i ne preduzme nedvosmislene korake, kako bi odvratili Vučića i Putina od dalje eskalacije, Balkan bi mogao da se uvuče u novi rat".

Proglašavanje nezavisnosti pre 16 godina

Zbog pogoršanja bezbjednosne situacije na Kosovu Bundesver će pojačati svoje angažovanje u okviru trupa KFOR i u savjetničkom timu NATO-a.

Do sada se u njima nalazi 90 pripadnika Bundesvera, a od aprila bi trebalo da na Kosovo dođe dodatnih 150 pripadnika njemačke vojske. Kosovo, gdje velikom većinom žive Albanci, proglasilo je nezavisnost 2008. godine. Preko 100 zemalja, a među njima i Njemačka, priznali su nezavisnost. Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova i zahtijeva povratak bivše pokrajine u svoj državni okvir.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu