Borba za rijeke BiH i dalje traje
28. februar 2019
U BiH je trenutno u pogonu 81 hidroelektrana. Od tog broja je 65 malih hidroelektrana (< 10 MW), a 16 velikih (> 10 MW). Pored toga, potpisane su koncesije i započet proces traženja dozvole za izgradnju još 186 hidroelektrana.
Prema ostalim podacima Centra za životnu sredinu Banja Luka, 10 malih hidroelektrana (MHE) je trenutno u izgradnji širom BiH. Jedna od njih je i MHE Zlate na rijeci Doljanki kod Jablanice (3,2 MW), čija je izgradnja započeta prošle godine u oktobru. Izvođač radova je firma EKO - VAT sa sjedištem u Jablanici, a glavni investitor Mirza Teletović, poznati bh. košarkaš koji je danas šef Košarkaškog saveza BiH, čiji otac je vlasnik pomenute firme. Građani su prošle godine u nekoliko navrata protestovali protiv izgradnje ove male hidroelektrane nakon čega je osnovano i Udruženje građana za Doljanku.
Iako do danas njihova borba nije urodila plodom, te se, kako tvrde, izgradnja ove hidroelektrane i ubrzala, oni neće odustati.
"Ljudima se prijeti da će ostati bez posla"
„Okolinska dozvola za MHE Zlate je puna grešaka i nije u skladu sa studijom uticaja na okoliš. Osim toga, i građevinska i urbanistička dozvola su pune grešaka. Na sve tri dozvole smo uložili žalbe na Kantonalnom sudu u Sarajevu i to će ići po hitnom postupku. Upotrijebićemo pravni lijek na sve što budemo mogli da zaustavimo izgradnju ove hidroelektrane", navode iz udruženja koje broji oko 50 članova. Glavni razlog za negodovanje građana je, kako tvrde, da će se izgradnjom ove male hidroelektrane uništiti okoliš, turistički potencijal, biljne vrste, kao i najveće mrijestilište ribe u tom dijelu BiH, a samo da bi pojedinci profitirali.
„Mi nismo samo udruženje koje se bori protiv izgradnje ove hidroelektrane, mi smo udruženje koje se bori protiv kriminala", objašnjava Dženan Šašić, predsjednik Udruženja građana za Doljanku.
Građani navode da se, iako su napredovali kada je u pitanju pravna borba, nalaze pod stalnim pritiskom – kako od strane investitora, tako i od opštine Jablanica.
„Članstvo u našem udruženju bi bilo mnogo veće da se ljudima ne prijeti da će ostati bez posla. Poslodavci prijete jer ne žele loš odnos sa opštinom, a opština i političke stranke, s druge strane, blokiraju na druge načine – odbijaju dati podsticaje poljoprivrednicima koji su protiv MHE, a Opštinsko vijeće odbija tačke dnevnog reda našeg udruženja", između ostalog navodi Šašić.
Inače, osim MHE Zlate, na ovoj rijeci je planirana izgradnja još jedne male hidroelektrane, MHE Pačići (1,3 MW). Investitor je isti.
Iz opštine Jablanica su izgradnju pomenute dvije mini hidroelektrane obrazložili time da je iskorištavanje energetskih potencijala strateški interes opštine već 20 godina.
Treba li Bosni i Hercegovini dodatna električna energija?
BiH izvozi električnu energiju. Prema podacima OEC-a (Observatory of Economic Complexity) u 2017. godini izvoz električne energije je u ukupnom izvozu BiH iznosio 4,7 posto. Taj postotak je ovu robu doveo na drugo mjesto liste dobara koje BiH izvozi, odmah iza sjedala. Inače, prema podacima OEC-a, vrijednost izvoza električne energije je 2017. godine iznosila ukupno 295 miliona dolara, a od toga je 65 posto izvezeno u Hrvatsku, 16 posto u Srbiju, a 10 posto u Švajcarsku.
Istovremeno, BiH i uvozi električnu energiju - 2017. godine u vrijednosti od 175 miliona dolara. Od toga je 57 posto uvezeno iz Hrvatske. Razlog za to je što u BiH postoje tri elektroprivrede i svaka djeluje nezavisno jedna od druge, te samostalno trguje strujom.
"Svaka elektrodistribucija ima svoju specifičnu kombinaciju izvora električne energije, od koje ovise i mogućnosti izvoza i potreba za uvozom. Na primjer JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, koja pokriva 'hrvatske' kantone, uopće nema termoelektrana u svom sastavu i onda kad se desi sušni dio godine, ona mora da uvozi struju", objašnjava Anes Podić iz organizacije "Eko Akcija" Sarajevo. Elektroprivreda HZHB Mostar snabdijeva električnom energijom i preduzeće Aluminij Mostar koji je najveći industrijski potrošač u BiH, što ovom preduzeću stvara dodatne troškove.
Prostom matematikom se da zaključiti da bi BiH bila na dobitku kada bi elektroprivrede između sebe više sarađivale. Jesu li onda Bosni i Hercegovini zaista neophodne nove hidroelektrane i zašto ih se planira izgraditi ovako puno? Na to pitanje nam odgovara Jelena Ivanić, asistentica na programu „Energija i klimatske promjene" Centra za životnu sredinu (CZZS):
„Bosni i Hercegovini ne trebaju nove hidroelektrane, jer mi struje imamo dovoljno i izvozimo je. Već smo dosegli i neophodan postotak proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, čime smo ispoštovali ugovor sa Energetskom zajednicom EU. To je 40 posto. Imamo sasvim dovoljno hidroelektrana".
U budućnosti više termoelektrana i više hidroelektrana
Ivanić dodaje da ne postoji sigurniji posao na svijetu od izgradnje malih hidroelektrana u BiH: „Investitori potpisuju ugovor o obaveznom otkupu električne energije na 12 (u FBiH) ili 15 godina (u RS) i garantuje im se povlaštena cijena za električnu energiju koja je stalna i ne zavisi od tržišne cijene električne energije. Sve što oni proizvedu u tih 12 ili 15 godina će biti otkupljeno po toj cijeni. To je najsigurniji posao i zato toliki pritisak i želja da se grade hidroelektrane".
S njom se slaže i Podić iz organizacije „Eko Akcija" Sarajevo koji navodi da je profit za lokalnu zajednicu minoran u odnosu na profit za investitora, te da je cijeli sistem naštiman kako bi vlasnici malih hidroelektrana imali što veći profit:
„Opština Jablanica je na primjer donijela odluku da je izgradnja malih hidroelektrana ekonomski interes za Jablanicu. Taj ekonomski interes se završi tako što će Jablanica od toga imati vrlo skromnu koncesionu naknadu od 50 hiljada KM godišnje, a investitori zaradu od 1,8 miliona KM godišnje. Tako se vidi koliko je za investitore ovakav poslovni model fantastičan". S druge strane, „imate brojne poljoprivrednike koji su zbog propasti poslovne šeme uzgoja malina pokosili malinjak, jer je cijena toliko niska da im se nije čak isplatilo ni pobrati taj rod, a isto vrijedi i za proizvođače mlijeka", objašnjava on i dodaje da je jedan od najvećih problema to što ne postoje sankcije za one koje unište okoliš: "Dešava se da su korita rijeka zbog izgradnje hidroelektrana potpuno suha, a nedostaju kaznene odredbe u zakonu. Možete nekažnjeno ostaviti korito rijeke potpuno suho i niko neće odgovarati".
Podić iz organizacije „Eko Akcija" u razgovoru za DW navodi i da će za deset godine BiH shvatiti da je „džaba uništila svoje rijeke", jer će proizvodnja električne energije iz solarnih ćelija uskoro biti mnogo niža i isplativija, nego struja iz hidroelektrana.
Bosna i Hercegovina je prošle godine usvojila i Okvirnu energetsku strategiju za period do 2035. godine. „Strategija je donesena da bi se mogli povlačiti novci iz EU, jer to se nije moglo desiti bez tog dokumenta. Ali ta strategija je samo nastavak istog posla u budućnosti - gradnja malih hidroelektrana i termoelektrana. Proizvodit će se puno više struje nego nama treba, da bi se moglo izvoziti i zarađivati na račun našeg zdravlja i zraka", upozorava Podić.
„Ova strategija kao da je pravljena prije 100 godina", navodi Ivanić za DW.
Strategija da se električna energija uštedi i potroši na bolji način ne postoje, slažu se i Podić i Ivanić.
"Ukidanje subvencija za male hidroelektrane bi riješile problem navale na izgradnju ovih projekata. Investitori imaju zagarantovan otkup el. energije i mi građani plaćamo da se ove tehnologije subvencionišu (preko računa za električnu energiju - op.a). Time se podstiče razvoj novih tehnologija, iako to nije nova tehnologija", upozorava Ivanić. Sistemom subvencija bi se trebale poticati nove tehnologije kao sto su vjetar, solarna energija, navodi ona za DW.
U BiH postoji jedna vjetroelektrana koje je otvorena prošle godine u Duvnu i nekoliko solarnih elektrana, dok industrija izgradnje hidroelektrana - cvjeta.
Tužba za građane koji se bune
Osim MHE na rijeci Doljanki koja se već uveliko gradi, plan da se izgradi i mala hidroelektrana „Šipovo" na Janjskim otokama također bi mogao postati stvarnost, zatim druga hidroelektrana na rijeci Sani u kanjonu Prizren Grad, a postoji plan i za MHE na rijeci Vrbas u Krupi.
Pored toga, i građani Zvornika bune se zbog toga što se na rijeci Drinjači, pored već izgrađene jedne hidrocentrale na samom ušću Drinjače u Drinu, planira izgraditi njih još sedam. To su samo neke od brojnih drugih, koje se, kako navode iz nevladinog sektora, planiraju izgraditi tamo gdje niko ne živi i onda se nema ko ni buniti. Ukupno ih se na 300 rijeka planira izgraditi više od 400.
Nedavno je na adrese nekoliko građana, koji su demonstrirali protiv izgradnje MHE Zlate na rijeci Doljanka, stigla i tužba od strane investitora, firme „EKO – VAT" Jablanica. Tereti ih se da su zbog protesta od 2 sata u oktobru prošle godine zaustavili radove i time uzrokovali troškove u iznosu od preko 10 hiljada KM. Tuženi o ovome neće da se izjašnjavaju, jer se još uvijek boje posljedica. Mirza Teletović s druge strane se također ne želi izjašnjavati, jer „mu je advokat tako savjetovao", poručuju iz njegove kancelarije, a firma „EKO – VAT" nije odgovorila na naše pozive, niti na e-mail.
Iz kancelarije Federalnog ministarstva okoliša i turizma nisu odgovorili na upit DW-a za komentar o izgradnji MHE na rijeci Doljanki. Međutim iz Centra za zaštitu životne sredine su komentarisali i podsjetili da takva tužba služi samo da bi se građane zastrašilo.
„Slična tužba je stigla i na adrese građana koji su se borili protiv izgradnje mini hidroelektrane u Fojnici prije nekoliko godina. Njih se teretilo da su zaustavili radove u periodu od skoro godinu dana. Na kraju su građani ipak pobijedili", zaključuje Jelena Ivanić iz CZZS.