Bogatstvo nije sramota!

Oxfam, međunarodna humanitarna i organizacija za pomoć u razvoju, upozorava na rastući stupanj nejednakosti: 2016. će jedan posto svjetskog stanovništva posjedovati toliko bogatstva koliko će ga zajedno imati preostalih 99% stanovnika Zemlje. Jaz između siromašnih i bogatih sve je veći. Time se sugerira kako su bogati sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji.

Ali to nije točno. Točno je ovo: bogati su sve bogatiji, a siromašni postaju sve bogatiji - ali ne tako brzo. Nikada ranije u povijesti svijeta toliko puno ljudi nije se uspjelo "popeti" iz skromnih životnih okolnosti u srednji sloj kao što je to bio slučaj u posljednja dva desetljeća. I nikada ranije od 19. stoljeća manje ljudi nije patilo od gladi kao danas - unatoč jakom porastu svjetske populacije.

Samo tržišna privreda jamči blagostanje

Moralno uzdignuti kažiprst kritičara kapitalizma skriva neugodnu istinu: slobodna tržišna privreda je omogućila to blagostanje za sve šire društvene slojeve. Gospodarski je razvoj posljednjih desetljeća naime bio osobito jak u onim zemljama u kojima je tržište dobilo šansu nakon propasti socijalističkih sustava preraspodjele, na istoku Europe i u Aziji. Doista održiv je on bio tamo gdje su se "udomaćili" i sloboda i demokracija te tamo gdje je, što je posebno važno, omogućen pristup obrazovanju. Borba protiv siromaštva ne uspijeva svugdje gdje korumpirani i totalitarni režimi trpaju novac u vlastite džepove i u korijenu sijeku svaki pokušaj inovacija, bez kojih nije moguć napredak.

Do temelja je pogrešna predodžba o tome kako bogataši "plivaju" u luksuzu na račun društva. Čak i ako se neki super-bogataši razbacuju svojim novcem u kupovini luksuznih dobara, to onda koristi svima: od svake proizvedene super-jahte i svakog luksuznog automobila ovise stotine radnih mjesta. Izumi koje se premijerno iskuša u sektoru skupocjenih proizvoda, kasnije se primjenjuju i u masovnoj proizvodnji. O svakom luksuznom odmoru i svakoj luksuznoj marki ovise čitave gospodarske grane.

Bogataši i veliko bogatstvo

Većina bogataša osim toga svoje bogatstvo uopće ne prezentiraju ofenzivno u javnosti. Jedan razlog za to: bogatstvo još nikada nije bilo tako beskorisno kao danas. Vrlo brzi tehnološki razvoj ionako je širokim društvenim slojevima omogućio pristup robama i uslugama koje su do samo prije nekoliko desetljeća bile ekskluzivna domena bogatih. A danas si i obični radnici i namještenici iz industrijskih ili zemalja u razvoju mogu priuštiti putovanja avionom. Oni komuniciraju istim pametnim telefonima i računalima kao i multimilijunaši. I imaju također pristup najmodernijoj medicini.

Ali, što onda tih jedan posto najbogatijih stanovnika Zemlje čini s tim svim novcem koji posjeduje? Pa to je jasno: investiraju ga i oplođuju. I to na koncu za dobrobit svih ljudi.