BND se mora svezati na povodac
Ovako nešto i u ovoj formi još nije zabilježeno u Njemačkoj: poslanici njemačkog parlamenta zaduženi za kontrolu rada obavještajne službe BND skoro jedinstveno su kritikovali metode koje su obavještajci koristili prilikom prisluškivanja veza. Poslanici su to učinili javno, na pres-konferenciji koja je trajala skoro 40 minuta. Njihov zaključak glasi da je BND prilikom upotrebe "kriterija za selekciju" , na osnovu kojih se vrši prisluškivanje neke veze ili e-mail prepiske, u nekim slučajevima radikalno kršio postojeće zakone.
Hans-Christianu Ströbeleu iz opozicionih Zelenih nije bilo dovoljno da se izrekne samo kritika zbog toga što su prisluškivanja vršena ne samo u drugim zemljama nego i u slučaju vlastitih građana. On je htio da upozna javnost sa sadržajem dokumenata iz ureda kancelarke Merkel, koje su poslanici dobili na uvid. Međutim, članovima takozvanog Parlamentarnog kontrolnog gremijuma (PKG) to nije dopušteno.
Ipak, nije bilo ni potrebno da se poslanici upuste u odavanje državne tajne. Već nedjeljama u njemačkim medijima kruže detalji o tome koji su bili ciljevi njemačkih prisluškivača. Tako se piše kako su to bile vlade i institucije zemalja članica EU i NATO-saveza. Na meti špijuna bio je i jedan njemački diplomata. Vlada u Berlinu, naravno, nije potvrdila ove navode, ali to što nije bilo demanta govori u korist toga da su spomenuti navodi vjerovatno tačni.
Vlada se pravi da je svetac
Ovaj skandal je za Njemačku vladu posebna blamaža i zbog toga jer je kancelarka Merkel u oktobru 2013. javno izjavila kako "špijuniranje među prijateljima nikako ne ide". Tada se otkrilo da je američka obavještajna služba prisluškivala kancelarkin mobitel. Tek kada je izbila afera oko "zviždača" Edwarda Snowdena, predsjednik BND-a Gerhard Schnidler je informirao ured kancelarke o sumnjivim aktivnostima vlastite službe. Iz svega toge se može izvući sljedeći zaključak: da nije otkriveno prisluškivanje mobitela Angele Merkel, BND bi vjerovatno i danas prisluškivao prijateljske zemlje.
Sve je dobro što se dobro svrši? Naprotiv! Odbor PKG je o odluci da se obustavi praksa prisluškivanja partnerskih država saznao tek tokom ove, 2015. godine. S obzirom na njegovu funkciju, trebalo je da o tome bude informisan odmah. Propust ureda kancelarke da to učini nipošto nije bio slučajan, nego namjeran. O manjku informacija o radu obavještajaca žali se i komisija Bundestaga, koja već dvije godine istražuje rad američke obavještajne agencije NSA. Njemačka vlada namrštenog čela prati rad ove komisije.
Nema informacija iz kancelarkinog ureda
Zbog destruktivnog stava ureda kancelarke javlja se nezadovoljstvo i među poslanicima same vladajuće koalicije. Zbog toga je dobro što su članovi PKG-a javno očitali lekciju onima koji su zaduženi za rukovođenje službom BND, ali i samim obavještajcima. Parlamentarci s pravom očekuju da se BND-om rukovodi po jasnim principima, da predsjednik ove službe dobro zna šta se u njoj radi. U proteklom periodu to očito nije bio slučaj.
Čini se da ne postoje ni jasna uputstva iz ureda kancelarke. To se hitno mora promijeniti kako bi BND bio u stanju da ispuni svoje najvažnije zadatke koji se tiču sigurnosti Njemačke. U to se ubrajaju borba protiv međunarodnog terorizma, ali i protiv organizovanog kriminala. Nije baš toliko teško da se precizno definiše šta BND treba da radi. Poznati su neprijatelji demokratije i sigurnosti. Između ostlih, to je tzv. Islamska država, a oni koji je podržavaju se jednim dijelom nalaze u Saudijskoj Arabiji. Kada spomenuti elementi djeluju na području Njemačke, onda je za to zadužena Služba za zaštitu ustavnog poretka.
Na posao!
Za razmjenu informacija među različitim državnim obvještajnim organima zadužen je Zajednički centar za odbranu od terorizma (GTAZ). Postoje sredstva za njihov rad, zakonski okviri također. Neke od ove dvije stvari moraju biti poboljšane. Parlamentarni kontrolni gremij je napravio dobar početak u tom pravcu. Sada je na BND-u i na njemačkoj vladi da od toga naprave najbolje što mogu. Na posao!