„BiH ne smije propustiti priključak EU“

Ministar vanjskih poslova Austrije Sebastian Kurz boravio je u četvrtak (27.03.) u Sarajevu gdje je od bh. političara zatražio hitno provođenje reformi, piše austrijski Die Presse. „BiH ne smije propustiti priključak EU, ona treba reforme“, izjavio je Kurz. On je naglasio da je Austrija „prijatelj BiH“ i podsjetio na istorijske, političke i ekonomske, ali i ljudske veze između dvije zemlje s obzirom na to da više od 150 000 građana BiH živi u Austriji. „No istodobno smo zabrinuti“, saopćio je on. Neophodan je dalji razvoj Ustava, borba protiv korupcije i jednostavan politički sistem, koji funkcionira, rekao je Kurz koji je u BiH boravio skupa sa mađarskim kolegom Janosom Martonyijem. Kurz je dodao da Austrija skupa sa Mađarskom želi biti jak partner BiH u EU. Podršku Mađarske i Austrije BiH na putu ka EU naglasio je i Martonyi. „No čini se da je ona na tom putu malo zapela“, rekao je on“, piše Die Presse.

Ovaj list ocjenjuje: „S obzirom na žestoke socijalne proteste, koji su trajali sedmicama i koji su u februaru doveli do nereda EU ponovo ulaže više napora u pronalazak rješenja za političku blokadu u BiH koja traje godinama. U četvrtak (27.03.) su u okviru te političke inicijative u Sarajevu boravili i britanski ministar vanjskih poslova William Hague i hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić, kao i delegacije Europskog parlamenta.“

Die Presse okončava članak konstatacijom da "komplikovana konstrukcija države parališe zemlju". "RS, koju vodi predsjednik Milorad Dodik već godinama pokazuje separatističke tendencije. Najnoviji povod za prijetnju otcjepljenjem bilo je pripajanje Krima Rusiji". zaključuje Die Presse.

Teško prihvatljive presude i za Tužiteljstvo

Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi intervju sa glavnim tužiteljem Haškog tribunala Seržom Bramercom. Novinar FAZ je pitao Bramerca ima li političkog utjecaja na rad Tribunala.

FAZ: Vaš Tribunal se suočio sa optužbom da su velike sile poput SAD željele u Tribunalu za bivšu Jugoslaviju stvoriti jednu zajedničku liniju kada je riječ o međunarodnom ratnom pravu.“

Bramerc: „Što se mene tiče mogu vrlo jasno reći da nikada nisam imao nikakav pritisak da se neki postupak skrene u jednom ili drugom pravcu. Naravno ima niz presuda – poput one u slučaju bivše hrvatskog generala Gotovine – gdje su u prvostepenoj presudi osuđeni, a u drugostepenoj oslobođeni sa vrlo jakim „dissenting opinions“, dakle „votum separatum“ – i ja sam više puta javno rekao, da je nama kao tužiteljstvu vrlo teško prihvatiti takve presude. No mi naravno nemamo drugi izbor jer to su presude najviše instance. S druge strane ja naravno razumijem i nezadovoljstvo brojnih žrtava koje sa tim presudama nisu zadovoljne. Mi dijelimo tu frustraciju.

Pravosuđe je preuvjet za pomirenje

FAZ: Postoje i druge forme pritisaka; moguće je ne staviti na raspolaganje sredstva koja su potrebna Sudu. Sud ima protivnike u moćnim državama; kako se izražava to protivništvo?

Bramerc: To se može različito vidjeti jer Ad-hoc tribunal, koji je zapravo uspostavilo Vijeće sigurnosti, je financiran iz regularnog budžeta Vijeća, a budžet se mora braniti svake dvije godine i tu naravno postoje klasične diskusije jer nigdje nije dobra ekonomska situacija i stoga mora biti i kod nas ušteda.

FAZ: Nalazite se pred okončanjem rada Tribunala za bivšu Jugoslaviju. Je li vašem Sudu pošlo za rukom uspostaviti mir i žrtvama omogućiti pravdu?

Bramerc: Ja sam uvijek veoma oprezan i suzdržan kada sam moram presuđivati o radu našeg vlastitog suda. Mislim da je dužnost drugih da o tome presuđuju. Za mene samog je sasvim jasno da pravosuđe samo nikada ne može dovesti do pomirenja. Ali smatram da je ono conditio sine qua non, dakle preduvjet koji mora biti ispunjen da bi se uopće moglo misliti na pomirenje.

Autorica: Zorica Ilić

Odg. urednica: Jasmina Rose