BiH neće propasti kao Grčka

BiH je zadužena zemlja, ali ne u tolikoj mjeri da bi joj zaprijetio bankrot kao što je to slučaj sa Grčkom koja je godinama živjela "iznad mogućnosti", smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Fikret Čaušević. "Grčki javni dug je dostigao 130 posto bruto domaćeg proizvoda, a bosanskohercegovački je ispod 50 posto bruto domaćeg proizvoda, i u tom kontekstu BiH ne prijeti tako veliki problem", kaže profesor Čaušević.

No, finansijska situacija u zemlji daleko je od povoljne. Javni dug u BiH premašuje osam milijardi KM, od čega se dvije trećine odnosi na unutrašnji dug. Kriza 2008., odnosno 2009. godine je pokazala da su političari projektirali nerealne budžete, zbog čega je aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) bio neophodan.

„Nesposobne vlade“ zavise od tuđe pomoći

Bivši federalni ministar finansija profesor Nikola Grabovac podsjeća da je Federacija BiH prije nešto više od pet godina imala budžetski suficit od 200 miliona KM, te da tada nije bilo potrebe za aranžmane sa MMF-om. On ističe da je složena finansijska situacija posljedica "strukturalnih poremećaja do kojih su dovele nestručne i nesposobne vlade".

"Vlade u ovom trenutku ne poduzimaju nikakve mjere za zaštitu budžeta i platne deficite u BiH. Trgovinski deficit godišnje iznosi preko šest milijardi KM, što je dosta visoko za nerazvijenu BiH i mislim da se u narednom periodu možemo naći u izuzetno složenoj situaciji", kaže Grabovac.

Od ukupnih rashoda institucija BiH u prošloj godini, koji su iznosili više 977 miliona KM, oko 955 miliona potrošili su budžetski korisnici, no Grabovac smatra da bi nove budžetske restrikcije bile rizične. "Smanjili bi se doprinosi za zdravstvene i penzijske fondove te školstvo što bi ugrozilo i te budžetske potrošače. Rješenje je u zapošljavanju i pokretanju vlastite proizvodnje", smatra Grabovac.

Poremećene društvene vrijednosti

Prve na udaru budžetskih ograničenja u BiH do sada su bile ugrožene kategorije stanovništva. Posljedice restrikcija gotovo i da ne bi osjetili zaposleni u institucijama vlasti, ministri ili poslanici čija su primanja neusklađena sa stvarnim mogućnostima i višestruko premašuju primanja zaposlenih u prosvjeti ili npr. policiji.

"Očito je da su u BiH poremećene vrijednosti i na tom planu se skoro ništa ne radi. Sve se aktivnosti svode na borbu za pozicije u institucijama vlasti, a suštinskih, kreativnih aktivnosti za poboljšanje ekonomske situacije nema niti na jednom nivou vlasti u BiH", tvrdi Grabovac.

Prema istraživanjima nevladinih organizacija, troškovi u institucijama vlasti u BiH znatno su veći od troškova u drugim zemljama sa sličnim nivoom rasta bruto društvenog proizvoda. U poređenju sa članicama Evropske unije, troškovi vlada u BiH značajno nadmašuju relativne troškove vlasti u tim zemljama, a rashodi institucija vlasti u najvećoj mjeri namijenjeni u svrhe koje ne sadrže elemente za podsticaj razvoja.

Autor: Samir Huseinović
Odg. urednica: Marina Martinović