BiH na hrvatskim izborima: Od najmanjeg zla do noćne more

Izbori u Hrvatskoj održaće se sredinom naredne sedmice a na njima građani biraju novi saziv hrvatskog Sabora. Nakon toga i vladu. Iz perspektive BiH koja u Sabor daje tri parlamentarca, ne može se govoriti o opcijama koje su dobre za Bosnu i Hercegovinu, odnosno buduće odnose dvije zemlje, saglasni su analitičari.

„Hrvati koji su ostali živjeti u BiH imaju svoja prava kao konstitutivni narod i ta prava se posljednjih godina sistemski zanemaruju i gaze. Zbog toga kao Hrvati moramo biti jedinstveniji, odlučniji i ako hoćete drskiji i tražiti svoje. Pa makar se radilo i o nečemu simboličnom, kao što je izbor člana Predsjedništva BiH“, rekao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, sa kojim aktuelni premijer Andrej Plenković i predsjednik HDZ-a vodi glavnu političku bitku za šefa hrvatske vlade.

„HDZ manje zlo"

Ova višegodišnja politička tema i previranja unutar BiH i Hrvatske o tome ko kome bira člana Predsjedništva BiH dovela je do jedine teme oko koje se Plenković i Milanović slažu. U tom kontekstu, ne može se govoriti o najboljoj opciji za BiH, kaže politički analitičar iz Zagreba Davor Đenero.

„Za cijeli Balkan je najmanje loša ona hrvatska opcija koja je trenutno na vlasti. Ali ne HDZ sam po sebi, nego evropejski HDZ“, kaže Đenero, ističući da iako nije imala presudan uticaj, Hrvatska je na čelu sa Plenkovićem pomogla BiH na putu ka EU.

„Ako bi došlo do smjene vlasti, da Zoran Milanović preuzme kormilo, onda je jasno da bi uslijedilo razdoblje uslovljavanja, blokiranja, da bi ono što smo gledali 2015. sa zatvaranjem granice prema Srbiji u vrijeme migrantske krize bile tek marginalne igre u odnosu na ono što bi se moglo dešavati“, mišljenja je Đenero, navodeći da je u tim okolnostima HDZ manje zlo.

Đenero takođe podsjeća da su Milanovićevi poželjni partneri u BiH „ljudi koji su proizašli iz projekta Herceg-Bosne, na čijem je čelu bivši general Ljubo Ćesić Rojs“. Bivši zastupnik HDZ-a, koga je stranka izbacila, Rojs je sada nosilac liste „Hrvatsko bilo" u XI izbornoj jedinici. Namjera mu je, kaže, da dobije podršku za sva tri mjesta u Saboru koja su „rezervisana za HDZ".

„To čak nije ni treći entitet, to je Herceg-Bosna i to su Milanovićevi poželjni partneri. Najgora noćna mora“, kaže Đenero.

Od svetkovine do radnog dana

Ipak, politika HDZ-a BiH, na čelu sa Draganom Čovićem, nije se nikada potpuno odmakla od pretendovanja ka trećem entitetu ili nekom drugom obliku hrvatske jedinice unutar BiH. Izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH svaki put produbi ovu politiku, koja je sada došla do Čovićevog pritiska na izmjene Izbornog zakona. Iz Ambasade SAD-a u BiH su komentarišući taj zakon upozorili, da bi se na taj način „de facto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciju BiH“.

Čovića u tom kontekstu veže slična politika sa Milanovićem, iako je potpuna podrška na strani HDZ-a i Andreja Plenkovića. Čović je čak i neposredno nakon raspisivanja izbora u Hrvatskoj, na Saboru HDZ- a u Zagrebu, rekao da će izbori biti svetkovina i da će na dan izbora u BiH biti neradni dan.

Međutim, 42 biračka mjesta u BiH za izbore u Hrvatskoj biće otvorena dva dana, 16. i 17.aprila. Najviše ih je u Mostaru 23, Sarajevu, Vitezu, Orašju i Livnu po četiri, Tuzli dva, te jedno biračko mjesto u Banjaluci. Neradni dan neće biti proglašen na državnom ili entitetskim nivoima. Kantoni imaju nadležnost da proglase neradni dan, ali s obzirom da će biračka mjesta biti otvorena dva dana, u većini opština će doći do raspodjele procesa rada kako bi se omogućilo glasanje.

Za političku analitičarku Tanju Topić suštinski se neće ništa bitno promijeniti za BiH, bez obzira koja politička opcija u Hrvatskoj osvoji vlast. Osovine koje vode iz Hrvatske preko Čovića jednako su bitne i za Čovića i za Milorada Dodika, koji je u politički prisnijim odnosima sa Milanovićem. Razlika je samo u naklonosti.

"Veći katolik od pape"

„Milanović se javno hvali i prijateljuje sa Dodikom, posjećuju se privatno, za razliku od Plenkovića koji se suzdržano i na distanci drži prema Dodiku. Međutim, kad bismo zagrebali ispod uglađene površine, ko zna šta bismo iskopali. Pojavnost je očito drugačija“, kaže Topić, ne sporeći značajnu ulogu Hrvatske u otvaranje pregovora Evropske unije sa BiH.

Topić ističe da ne treba zaboraviti politički zaokret Milanovića, koji je ranije zagovarao da se Hrvatima iz BiH onemogući da utiču na politički i parlamentarni život u Hrvatskoj, predstavljajući se tako većim katolikom od pape, kada je riječ o položaju Hrvata u BiH.

U tom kontekstu novinar iz Mostara Emil Karamatić kaže da je to stvarna politika Zagreba, ali u ovom trenutku niko nema hrabrosti da to pitanje pokrene.

„Da se Hrvatska može toga riješiti, riješila bi se. Jer nekada je bilo 11 zastupnika iz BiH, a sada ih je tri. I ta tri bi skinuli da ikako mogu, nego neće niko da se direktno petlja u to“, kaže Karamatić.

Ruska veza

Još jedan aspekt igraće značajnu ulogu u odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske nakon izbora. Za analitičare će jačanje veza sa Rusijom biti presudno u daljim odnosima, ne samo u odnosima unutar Hrvatske, nego i prema BiH.

„Jača veza, barem ona koju vidimo javno, leži u bliskosti prema Rusiji i Putinovoj politici između Milanovića i Dodika. Koliko nam je taj uticaj potreban - pa bio bi poželjan da nije jednostran i selektivan, arogantan, s visoka, pun omalovažavanja i da ne podržava samo sopstvenu etničku skupinu u BiH. Sve drugo znači ozbiljne potrese u BIH“, kaže Topić.

Na političku sponu Čović- Dodik, kažu analitičari, vezaće se bez problema bilo koja vlast u Zagrebu, samo je pitanje koji pravac će ta vlast imati i na čiji uticaj neće biti imuna. I Đenero upozorava na vezu Milanovića sa Kremljom, za šta postoje tek naznake ali sa poznatim šablonom.

„U tom slučaju bi politika Čović-Dodik-Milanović bila ojačana tim ruskim uticajem. Nemojte biti naivni i misliti da nema ruskog uticaja na izbore u Hrvatskoj. A tu rusku šapu nećete prepoznati u trenutnoj vladajućoj stranci dok joj je Plenković na čelu“, zaključuje Đenero, ne prejudicirajući da će tako i ostati.

Automatska registracija

Plenković će 16. aprila u Mostaru otvoriti Međunarodni privredni sajam, a tog dana biće otvorena i biračka mjesta u BiH. Milanović je pozvao Državno izborno povjerenstvo Hrvatske da reaguje.

„Plenković ide u Mostar 16. aprila, na dan izbora. I šta očekujete od takvog tipa“, izjavio je Milanović.

Nevladina organizacija GONG (Građani organizovano nadgledaju glasanje) ranije je upozorila da hrvatski državljani, koji će na izborima za Hrvatski sabor glasati u Bosni i Hercegovini, registraciju mogu obaviti isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH, a nikako u stranačkim organizacijama.

U BiH je registrovano nešto više od 100 hiljada aktivnih birača, što znači da posjeduju ličnu kartu koja u sebi nosi automatsku registraciju. Od tog broja gotovo 60 odsto birača moći će da glasa u Mostaru. Na proteklim parlamentarnim izborima u XI izbornoj jedinici glasalo je 28 hiljada građana, od čega 21 hiljada iz BiH.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu