BiH mora poštovati ugovor sa EU

Evropska komisija je povodom predviđene desete tačke dnevnog reda današnjeg (08.05.) sastanka Vijeća ministra, pod nazivom „nacrt osnova za vođenje pregovora za zaključivanje Sporazuma između Vlade Ruske Federacije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o saradnji u oblasti plina i elektroenergetike“, podsjetila vlasti u BiH da ovakav međuvladin dogovor mora u potpunosti da bude u skladu sa evropskim zakonodavstvom u oblasti energetike.

„Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici, ima obavezu da primjeni sve obaveze koje proizilaze iz tog Ugovora. Praktično, to znači da bi dio Južnog toka koji prolazi kroz zemlje Energetske zajednice morao da posluje po istim pravilima i principima kao i onaj u zemljama članicama EU“, stoji u saopštenju Evropske komisije.

U Briselu naglašavaju da postoje odredbe iz projekta „Južni tok“ koje nisu u skladu sa postojećim zakonima EU, niti su kompatibilne sa obavezama koje proističu iz Ugovora o energetskoj zajednici. „Izgleda da obaveze koje proizilaze iz Ugovora o energetskoj zajednici nisu na dobar način reflekotovane u ovom međuvladinom dogovoru. Tu govorimo o usklađivanju zakonskih okvira u oblasti liberalizacije i otvaranja tržišta energetike, postavljanje tarifa od strane nezavisnog regulatorskog tijela, transparentnost vlasništva, kao i pristup treće strane tržištu. Zato ponavljamo da je BiH u obavezi da osigura da kakav god međuvladin dogovor potpiše da on mora da bude u skladu sa već postojećim preuzetim obavezama iz Ugovora o energetskoj zajednici“, objašnjava portparol komesara za proširenje Peter Stano

„Južni tok“ nije prioritet za EU

Iz sjedišta Evropske komisije pozivaju vlasti u BiH da obrate pažnju na ovakva pitanja u „novom nacrtu međuvladinog sporazuma“ sa Ruskom Federacijom. Brisel očekuje da će BiH preduzeti neophodne korake kako bi ispunila dogovor o primjeni zakonskog okvira u oblasti gasne industrije koji bi bio u skladu sa evropskim pravilima. Istovremeno se podsjeća da je i Srbija takođe dio Ugovora o energetskoj zajednici i da bi od 1. januara 2015. godine trebalo da počne primjenu trećeg energetskog paketa.

„To znači da će i Srbija morati da liberalizuje svoje energetsko tržište u pogledu njegovog otvaranja, transparentnosti i nezavisnog određivanja cijena. Sve će to biti nadgledano od strane kako Energetske zajednice tako i tokom pristupnih pregovora o članstvu Srbije u EU, kroz poglanje 15, koje se odnosi na energetiku“, poručuje Stano.

Evropska komisija je još u izvještaju o napretku zemalja u procesu evrointegracija za 2013. godinu naglasila da postoje odredbe iz projekta Južni tok koje nisu u skladu sa evropskim pravilima i da se svi bilateralni ugovori na tu temu moraju preispitati. U Komisiji kažu da su oni „neutralni“ kada je riječ kojim će putem ići „Južni tok“, ali da on mora, kako na teritoriji zemalja članica i aspiranata na članstvo kroz koje je predviđeno da prolazi, da uskladi svoje poslovanje sa evropskim normama. U EU, u trenutku ukrajinske krize, koja prijeti da postane još jedna „gasna kriza“ na evropskom kontinetu, kažu da „Južni tok“ u ovom trenutku nije prioritet i da se Evropa fokusira na diversifikaciju izvora i dobavljača energenata, kako bi se smanjila zavisnost od Rusije. I dok zvanično Brisel kaže da „ne sprječava“ zemlje Zapadnog Balkana da potpišu bilateralne dogovore o izgradnji Južnog toka sa Ruskom federacijom, uz obavezu poštovanja evropskih zakona, nezvanično, dogovori sa ruskim „Gaspromom“ ocjenjuju se kao monoplistički i netransparentni.