Javni RTV servisi u službi politike
30. mart 2018
Premda opći izbori u BiH još nisu zvanično raspisani, oštra politička kampanja, čini se, nije ni prestala. Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, te Konzorcij Udruženje BH novinari/BORAM, predstavili su rezultate analize centralnih informativnih emisija tri javna RTV servisa u BiH - BHRT, FTV i RTRS u vrijeme lokalnih izbora 2016. godine, a kao indikator mogućeg ponašanja javnih RTV servisa na predstojećim općim izborima.
"Htjeli smo da se vidi kako u centralnim informativnim emisijama mediji izvještavaju - da li je to fer, balansirano, odnosno ujednačeno izvještavanje? Koriste li se profesionalni kriteriji u kreiranju informacija i da li se poštuju standardi definirani u Izbornom zakonu BiH, u članu 16. - izborna pravila za medije, Zakon o javnim RTV servisima i brojne preporuke Vijeća Europe o tome na koji način mediji trebaju da se ponašaju u toku predizborne kampanje”, istakla je Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari.
Zloupotreba medija
"Pratili smo lidere i najutjecajnije stranke u BiH, ali isto tako i kandidate na lokalnim izborima koji dolaze iz tih, ali i iz nekih drugih stranaka i htjeli smo znati koji politički kandidati se najviše pojavljuju u javnim servisima, uzimajući u obzir broj minuta ukupnog analiziranog programa”, pojašnjava Rudić. “Htjeli smo prostom matematikom da pokažemo taj jedan nesrazmjer u predstavljanju političkih kandidata, iz kojeg proističu neke druge poruke koje se šalju putem javnih servisa, odnosno njihovih informativnih emisija”.
Analiza je obuhvatila 63 dnevnika i 11 političkih lidera i kandidata za lokalne izbore, a period istraživanja obuhvatio je dnevnike javnih emitera od 18. septembra do 9. oktobra 2016. godine.
Primjetno je, prema riječima Daria Jovanovića, direktora Koalicije "Pod lupom”, "da političari koji u izbornu kampanju ulaze s pozicije vlasti, uveliko zloupotrebljavaju te pozicije i medijski prostor”.
Dodik šampion
Neprikosnoveni šampion u "zloupotrebljavanju pozicije i medijskog prostora” javnih RTV servisa je Milorad Dodik, predsjednik RS-a i predsjednik SNSD-a. Prema rezultatima analize, RTRS je definitivno favorizirala Dodika u posmatranom periodu, pa je u njihovim centralnim informativnim emisijama bio pune 32,46 minuta. Javni servis RS-a istovremeno je, na primjer, članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću posvetio čitavih 31 sekundu.
"To je očit nesrazmjer, a ako još dodam da (bošnjačkog člana Predsjedništva) Bakira Izetbegovića uopće nije bilo u analiziranim dnevnicima, onda se jasno može zaključiti na koji način je RTRS favorizirala predsjednika RS i SNSD-a”, zaključuje Borka Rudić.
Skoro nevjerovatno, ali istinito, Dodik je u posmatranom periodu bio i glavna zvijezda/tema dnevnika FTV (TV FBiH) sa 7,15 minuta. Slijedio ga je Bakir Izetbegović sa 5,12 minuta, dok su Draganu Čoviću pripale nepune dvije minute programa.
U analizi se izdvojila državna TV - BHT, koja je svoj trojici posvetila približno isto vremena - Izetbegoviću1,55, Čoviću 1,40 i Dodiku 1,52 minute.
“Nije sve što političar izusti za dnevnika”
Dario Jovanović tvrdi kako je očekivano da će političari uvijek i pokušavati zloupotrebljavati medije, "ali je i odgovornost medija da procijene šta je javni interes i važna informacija koju treba prenijeti”. "Drugačije rečeno, nije sve što političar na vlasti izusti za dnevnika”, naglašava on.
Takvo ponašanje političara, ali i javnih RTV servisa, upozorava Borka Rudić, rezultira bitnim posljedicama, kao što je konstantan pad izbornog sadržaja u programima, kojega je, prema njenim riječima, pred lokalne izbore 2016. bilo ispod 15 posto, pa ni loša izlaznost glasača onda nije za čuditi se.
"Tu je i gotovo istovjetno praćenje općih i lokalnih izbora, što je jedan od profesionalnih propusta naših medija... Tu je i nedostatak analitičkog i inovativnog pristupa, u prvom planu nije javni interes, već politički subjekti i ono što je isto tako primjetno jeste da postoji manipulacija i privilegiran položaj izabranih zvaničnika u odnosu na političke kandidate”, naglašava Rudić, te dodaje kako bi bilo neophodno držati se preporuka Vijeća Europe koje kažu “da bi se u vrijeme predizborne kampanje trebalo na drugačiji način pristupiti izvještavanju o javnim zvaničnicima, a više dati prostora kandidatima na izborima i uvijek u izvještajima, naročito u informativnim programima praviti jasnu razliku između političke pozicije ili javne pozicije, zvaničnika koji je kandidat na izborima i drugih kandidata”.
Izbori - test za javne RTV servise
Dugogodišnji novinar i urednik, pravnik i medijski ekspert Mehmed Halilović smatra da će eventualni predstojeći opći izbori biti test za javne medijske servise. Ipak, kako kaže, sumnja da će propuste koje je pokazala analiza, popraviti. “Ja sumnjam da će se to dogoditi, s obzirom na to da se utjecaj politike na javne servise nije smanjio, naprotiv, u nekim domenima je još više produbljen... Ne znam kako izaći iz ove situacije...”, kaže Halilović i pojašnjava: “Nama se inače život sveo na to da nam politički lideri, i to njih trojica - četvorica, praktično sve odlučuju, i njih se isključivo prati, a svi drugi su u drugom planu”.
Što se same javnosti tiče, kako kaže, “naša javnost je... ono, samo nek' nema rata, sve je manje-više dobro, a moram reći, to je moj dojam, da su javni servisi izgubili u velikoj mjeri povjerenje te javnosti”. To povjerenje, smatra Halilović, preuzele su društvene mreže, ali i komercijalni, kao i strani mediji u BiH koji su, prema njegovom mišljenju, “bolji i vjerodostojniji izvori informacija”.
Vremena za promjene malo
Naglasio je i važnost nevladinog sektora u borbi za bolja prava i kvalitet medija u BiH. U tom smislu, kako je istakla Borka Rudić, Konzorcij BH Novinari/BORAM, zajedno s Koalicijom "Pod lupom” "pokreću intenzivnu akciju zagovaranja izmjena Izbornog zakona BiH koji će biti fokusirani na tri važna pitanja - regulacija govora mržnje, odnosno preciznije reguliranje sankcioniranja govora mržnje u toku predizborne kampanje; bolje reguliranje sučeljavanja i obaveznog predstavljanja kandidata, i zasjedanje Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) i blagovremene reakcije u izbornom periodu, uključujući pravovremena izricanja sankcija”.
Dario Jovanović naglašava da uravnoteženo izvještavanje u predizbornoj kampanji "mora biti princip rada svih medija, a u isto vrijeme, ne smije obesmisliti autonomiju uređivačke politike medija i utjecati na kvalitet programskih sadržaja”. "Stoga je kontinuirana i kvalitetna komunikacija sa regulatornim tijelima, prije svega RAK-om i Centralnom izbornom komisijom (CIK), od presudnog značaja za sve medije, ali i sve građane”, kaže on.
Također upozorava da je “vremena za promjene koje će nam donijeti bolje izbore sve je manje”. "Ukoliko izmjena ne bude, to će još jednom jasno pokazati da političarima u BiH nije cilj da imamo slobodne i poštene izbore,a zbog toga ćemo ih, svakako, pozvati na odgovornost. Ipak, nadamo se da će nas u ovome uskoro demantovati”.