BiH između Rusije, Turske i radikalnih islamista

Deutschlandfunk donosi priču o godišnjici protesta u BiH ocjenjujući da se od tada ništa nije promijenilo. „Mnogo više se politička, ekonomska i socijalna kriza u BiH dalje produbila“, ocjenjuje analitičar Srećko Latal za DLF. On ocjenjuje da se BiH suočava sa opasnim razvojem situacije. „Pod opasnim razvojem situacije Latal misli na tri stvari: rastući ruski utjecaj u Republici Srpskoj, rastući turski utjecaj u Sarajevu u kojem dominiraju Bošnjaci i utjecaj radikalnih islamista. „Radikalni islamski elementi su već sada ovdje prisutni. Još uvijek opasnost nije tako velika kao na drugim mjestima. Ali zbog toga jer politička kriza dovodi u pitanje sposobnost funkcioniranja policije i tajnih službi, teroristička opasnost u BiH bi se mogla povećati“, kaže Latal. Ukoliko EU ne bude oprezna, kaže Latal, ona bi mogla zauvijek izgubiti utjecaj u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana. S posljedicom da u sred Europe nastane dodatni krizni region sa rastućom nestabilnošću“, piše Deutschlandfunk.

Grčki Robin Hud voli svoju ulogu

Njemačka štampa komentira stanje u Grčkoj nakon što je premijer Aleksis Cipras podnio prvi izvještaj u parlamentu u Ateni.

„U svom prvom podnošenju izvještaja o budućem radu vlade Aleksis Cipras je govorio mnogo o dostojanstvu. U svom govoru punom ponosa i prkosa, zajedno s par suza, premijer skoro da nije propustio ni jedno svoje obećanje, od paketa hrane za najsiromašnije do otkrivanja upadljivo velikih bankovnih računa u inozemstvu. Bilo je to kao da je njegova ljevičarska stranka još uvijek u predizbornoj kampanji i može sebi dozvoliti da gorke istine pomjeri za kasnije. No Grčka nema vremena da dolazak u stvarnost pomjera na neodređeno vrijeme. Za traženje kompromisa sada ostaje još samo malo vremena. Alternativa je turobnija i sa manje dostojanstva. A ta alternativa znači da bi Grčka morala štampati drahme, a euro-zona bi prvi put izgubila jednu članicu.To više nije nezamislivo“, smatra Sueddeutsche Zeitung.

Grčki premijer Aleksis Cipras se dopada samom sebi u ulozi Robina Huda, smatra Frankfurter Allgemeine Zeitung.

„Cipras i njegov ljevičarski savez su u slučaju izbora obećali poklone u visini od oko 15 posto brutonacionalnog dohotka. Sada je riječ o tome da se za to nabave neophodna sredstva. Premijer iz svoje tijesne pobjede izvodi zaključak ne samo da je dobio legitimitet da ostvari obećani program djelovanja, već i taj da mu neophodni novac za to trebaju dati drugi. Za nadati je se da će se upravo ovdje grčke želje razbiti o neprijatnu stvarnost“, piše FAZ.

Tržišta računaju sa najgorim, ocjenjuje list Die Welt osvrćući se na Ciprasovo prvo obraćanje u parlamentu: „Tržišta ne dopuštaju da im se to kaže dva puta. Jasne riječi grčkog premijera Aleksisa Ciprasa protiv postojećeg programa spasa su aktere u ovoj priči natjerale na akciju. Oni pozivaju na okončanje članstva Grčke u euro-zoni. Brojnim burzovnim posrednicima je očito muka od toga da zemlja, koja u svijetu zauzima manje od 0,4 posto ekonomskog učinka, skoro svakodnevno dovodi do uzbuđenja. Sve se svodi na odgovor na dva pitanja. Prvo: Hoće li euro-zona pustiti Atenu da padne. I drugo, ako da: koliko jak će zapravo biti zemljotres koji će izazvati tzv. grexit, kako tržišta nazivaju izlazak Grčke iz euro-zone. Odgovor na prvo pitanje se vrlo jasno pokazao na početku sedmice. Tržišta procjenjuju da je rizik izlaska Grčke iz euro-zone toliko veliki kao na vrhuncu krize eura 2012. godine.

Uskoro kraj partije pokera

„Prema svim pretpostavkama partija pokera će biti završena u narednim danima. Atena se doduše i dalje može nadati da će od euro-grupe dobiti niz ustupaka. Ali zauzvrat nova vlada mora nedvojbeno obećati da je spremna reformirati zemlju i štedljivo gospodariti i da prihvati da donatori provjeravaju da li joj to zaista i polazi za rukom. Cipras je potvrdio da na to nije spreman. Ostane li on pri tome euro-zoni predstoje nemirna vremena, a Grčkoj katastrofa“, ocjenjuje Boersen Zeitung.

Štampa piše i o tome da je Cipras u svom govoru zatražio od Njemačke dodatne isplate u svrhu reparacije za zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu. „Države nemaju prijetlje, one imaju interese. A interesi Grčke se ovih dana najbolje mogu izraziti u eurima. Zahtjev iz Atene time nije vjerodostojan. Ali opaska o njemačkom ratnom dugu je u Europi uostalom još uvijek najjače rasploživo sredstvo kako bi se odvratila pozornost od zakazivanja vlastite države“, smatra Hessische Allgemeine Zeitung.