BiH između evropskih standarda i Daytona

Nedugo nakon boravka visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Christiana Schmidta u Strazburu, Evropski sud (ES) za ljudska prava pozvao je Republiku Hrvatsku da se uključi u slučaj „Slaven Kovačević protiv BiH“ kako bi „zaštitila svog državljanina“ – Kovačevića. U OHR-u ne žele govoriti o tome da li je Schmidt uticao na odluku ES da pozove Hrvatsku, a iz Ureda visokog predstavnika ranije je saopćeno da je odlazak Schmidta u Strazbur „uobičajena praksa“ i da su i drugi visoki predstavnici slično postupali u raznim predmetima.

Hrvatska je primila poziv ES, ali zvaničan odgovor Zagreba još nije poznat. Kovačeviću se sada, u pojedinim hrvatskim medijima u BiH i Hrvatskoj, spočitava da se ranije, navodno, izjašnjavao kao Hrvat. „U vezi sa presudom ES, nacionalno izjašnjavanje Slavena Kovačevića je irelevantno“, kaže za DW politički analitičar iz Sarajeva Reuf Bajrović.

Hadžidedić: „Veće sile od Zagreba stoje iza Schmidta"

Odlazak Schmidta u ES u Strazbur i poziv Hrvatskoj da se uključi u slučaj „Kovačević“ izazvao je brojne rekacije i bošnjačke osude u BiH. Schmidtu se prigovara da je u Strazbur išao bez saglasnosti Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, dok stručnjak za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić optužuje šefa OHR-a za pokušaj rušenja presude ES. „Iza Schmidtovog pokušaja da sruši presudu u slučaju 'Kovačević' stoje veće sile nego što je to zvanični Zagreb“, kaže Hadžidedić za Radio Sarajevo i u tom kontekstu spominje Sjedinjene Države i Veliku Britaniju.

Podsjećamo, Kovačević je tužio BiH zbog nemogućnosti da, kao neko ko živi u bh. entitetu Federacija BiH (FBiH), ne može glasati za kandidata iz reda srpskog naroda, koji se prema daytonskom Ustavu BiH bira u bh. entitetu Republika Srpska (RS). Kandidati iz redova bošnjačkog i hrvatskog naroda biraju se u entitetu Federacija BiH (FBiH). ES je presudio da je biračko pravo Kovačevića „povrijeđeno“. Na diskriminacijske odredbe Ustava BiH upozoravaju i raniji predmeti ES (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Pudarić).

Provođenje presuda ES – kraj etnonacionalnog koncepta

Ako se presude ES provedu u praksi, to bi značilo kraj etno-nacionalnog koncepta vlasti u BiH i uspostavu građanskog modela – jedan čovjek, jedan glas. „Suština presude ES u predmetu „Kovačević protiv BiH“ je da BiH treba biti jedna izborna jedinica“, pojašnjava Reuf Bajrović. Otpor „građanskom modelu“ u BiH posebno je izražen među Srbima i Hrvatima. Hrvatski politički predstavnici često govore da građanski model omogućava da „Bošnjaci Hrvatima biraju političke predstavnike“.

Komentirajući za DW moguće implikacije presude ES, politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero naglašava da bi model „jedan čovjek – jedan glas“ u BiH vodio ka stvaranju „trajnih manjina“. „Kad u nekoj zajednici postoje nacionalne ili religijske podjele koje stvaraju homogene grupe, tada primjena većinskog načela donosi opasnost od stvaranja 'trajnih manjina', dakle od političkog potiskivanja jedne od zajednica“, kaže Gjenero za DW.

Belgijski model

On zato smatra da bi BiH trebala slijediti „belgijski model“. „U Belgiji, sa dvije nacionalne i tri jezičke zajednice, političke elite zajednica teže kompromisu. Temeljno načelo u takvom sistemu je da svaka zajednica mora biti u prilici da sama bira svoju elitu“, kaže Gjenero.

Jedan od zagovornika „belgijskog modela“ u BiH je politički analitičar iz Mostara Danijel Vidović. „Rješenje za BiH je relativno jednostavno ako bi naše političke elite izašle iz rovova i primjenile rješenja iz demokratskih evropskih multietničkih država“, kaže Vidović za DW. On naglašava da se ključ rješenja krije u implementaciji „konsocijacijskih modela“ i u dosljednoj primjeni tih rješenja na konkretnu situaciju u BiH, gdje žive tri jednakopravna i konstitutivna naroda.

Pogrešne interpretacije

Ali Dayton donosi asimetrična rješenja, a u BiH pored konstitutivnih naroda žive i „ostali“. Oni bi, u skladu s evropskim konvencijama, također trebali imati pravo da se kandiduju i budu birani u sve državne institucije. To im je uskraćeno. Zato BiH gubi parnice pred ES.

Reuf Bajrović tvrdi da se „belgijski model“ pogrešno interpretira. „Razlika između BiH i Belgije je u tome što se u Belgiji svi mogu kandidovati za predstavnike u institucijama vlasti bez obzira na etničku pripadnost. To pravo, koje garantuje Evropska konvencija, u BiH se direktno krši“, kaže Bajrović.

Povratak „Herceg Bosne“

Presuda ES u slučaju „Slaven Kovačević protiv BiH“ u nekim hrvatskim krugovima pokrenula je i rasprave o „preuređenju“ BiH i povratku „Hrvatske republike Herceg Bosne“. O tome su pisali pojedini hrvatski mediji navodeći da grupa pravnih stručnjaka u Mostaru već radi na pripremi dokumenata o povratku „Herceg bosne“, ukoliko ES potvrdi presudu u slučaju „Kovačević“.

To je, očekivano, izazvalo i negativne reakcije budući da se „Herceg Bosna“ spominje i u Haškim presudama. „Ta priča je završena mirovnom inicijativom Sjedinjenih Američkih Država – Washingtonskim sporazumom“, kaže Reuf Bajrović, napominjući da su „Herceg Bosna“ i njeni stvaraoci osuđeni u Haškom sudu, gdje je i Republika Hrvatska označena kao „strana u sukobu“.

30 godina diskriminacije

„Kad je u pitanju obnova Herceg Bosne ili kreiranje trećeg hrvatskog entiteta u BiH, te teme u našem javnom prostoru služe za dnevno političke obračune pa tako je i ovaj put“, kaže Danijel Vidović. A u političke svrhe se zloupotrebljava i priča o presudama ES. „To produžava političku agoniju BiH koja, kroz taj narativ, uopće nema šansu da se konstituira kao stabilna evropska demokratska država, nego i dalje tavori na političkoj margini kao međunarodni protektorat“, zaključuje Vidović.

Hoće li presude ES donijeti promjene u BiH? Pravni stručnjak Nurko Pobrić podsjeća da se diskriminacija u ovoj zemlji toleriše već trideset godina. „Ustav BiH mora biti promijenjen u skladu sa presudama ES, ili će BiH ostati jedina evropska država koja u svom ustavu ima ugrađen diskriminacijski model“, kaže Pobrić za DW.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu