BiH između Daytona i Bruxellesa

Nastojanja Republike Srpske (RS) da onemogući realiziranje IPA kredita koji su od interesa za državu BiH, izazvala su odgovarajuću reakciju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), a interna odluka Evropske komisije o suspenziji svih IPA projekata za BiH u 2011. godini pokazala je kakvu štetu može prouzrokovati nedosljedno i neefikasno provođenje Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Odluka Evropske komisije otvara mnoga pitanja. Kakvi su i da li uopće postoje mehanizmi kontrole u EU, ili je ona spremna prihvatiti sve što političari u BiH dogovore? Šta je sa suštinom, odnosno usklađivanjem zakona sa evropskim standardima? Mnogi zakoni iz tzv. evropskog partnerstva, koje je BiH bila dužna usvojiti prema Privremenom sporazumu, pretrpjeli su  značajne korekcije zbog opstrukcija na nižim nivoima vlasti.

BiH je efikasna onoliko koliko joj to dopušta Daytonski ustav

Analitičari u BiH ocjenjuju da Bruxelles do sada nije adekvatno reagirao na očite opstrukcije u procesu evropskih integracija. Negativne ocjene iz Evropske komisije redovno su adresirane na državu, što je dodatno ohrabrilo opstrukcije na nižim nivoima vlasti, nad kojima daytonske institucije BiH nemaju ingerencija. Ispostavilo se da, razapeta između Daytona i Bruxellesa, BiH nema ingerencija ni nad IPA projektima.

Politički analitičar Zekerijah Smajić smatra da pomirenje daytonske i evropske BiH nije moguće "zato što je evropska perspektiva dugoročnost, a daytonska prošlost". "Dayton je sam po sebi konstituiran kao privremeno rješenje dok se u BiH ne uspostavi demokratski sistem. Uvjeren sam da će novi šef delegacije EU Peter Sorensen morati puno raditi upravo na tome da se BiH iz daytonske što brže prestroji ka evropskoj fazi", naglašava Smajić.

Lobiranja za dezintegraciju

U prvom zvaničnom obraćanju građanima BiH, šef delegacije EU u BiH Peter Sorensen je poručio da je "EU posvećena evropskim integracijama suverene i ujedinjene BiH". Smajić, međutim, podsjeća na neke "neugodne" presedane koji govore da je sa EU i njenom politikom proširenja sve moguće. Podijeljeni Kipar je imao tu sudbinu da je jedan dio te zemlje u EU, a drugi ne. Poznata je i situacija sa Kosovom i Srbijom", kaže Smajić.

"Sve su to pitanja koja upućuju na postupak ozbiljnog analiziranja i praćenja EU. Što se tiče BiH, Sorensen je donio vrlo jasan stav Brisela koji je za sada takav da samo jedinstvena BiH može u EU", podsjeća Smajić. On, međutim, upozorava da ozbiljne analize upućuju na zaključak da RS svojim lobističkim kružocima u Washingtonu, Londonu, Bruxellesu i Moskvi međunarodnu zajednicu priprema na neke odlučnije poteze koji bi se mogli dogoditi u narednoj dekadi.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović