BiH između Mila i Jakova

Malo koji regionalni izbori su izazvali toliko pažnje u Bosni i Hercegovini (BiH) kao predsjednički izbori u Crnoj Gori održani u nedjelju 2. aprila. Nakon što su objavljeni prvi rezultati na osnovu kojih je bilo jasno da je kandidat stranke „Evropa sada“ Jakov Milatović ubjedljivo pobijedio kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, društvene mreže su „eksplodirale“, a Milatoviću je, među prvima, upućena čestitka iz Predsjedništva BiH.

Čestitiku je uputila predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. „Uvjerena sam da će vaša pobjeda doprinijeti jačanju naših prijateljskih odnosa, te da će otvoriti nove perspektive partnerstva i saradnje na bilateralnom i regionalnom planu“, rekla je Željka Cvijanović.

Dodik očekuje „jačanje pozicije srpskog nacionalnog korpusa“

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović, koji su pred izbore nedvosmisleno podržavali Đukanovića, nisu se oglašavali nakon pobjede Jakova Milatovića. Podsjetimo, uoči izbora Bećirović je građanima Crne Gore uputio i video poruku podrške predsjedniku DPS-a ističući kako je Đukanović „dokazani borac za crnogorsku državu i prijatelj BiH“.

Odnosi između BiH i Crne Gore na predsjedničkom nivou praktično su bili blokirani još 2018. godine kada je Milorad Dodik, kao član Predsjedništva BiH, vetom spriječio dolazak crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića u zvaničnu posjetu BiH. Dodik je tada bio nezadovoljan politikom koju je Đukanović zastupao.

U nedjelju je, kao predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), među prvima čestitao pobjedu Milatoviću. „Nadam se da će Milatović Crnu Goru voditi putem napretka i prosperiteta“, rekao je Dodik, naglašavajući da očekuje uspješnu saradnju u „duhu dobrosusjedskih odnosa“. Dodik je Crnoj Gori poželio i da bude suverena, samostalna te „usmjerena ka jačanju pozicije srpskog nacionalnog korpusa“.

Sead Turčalo: „Milatović je produkt apostolske demokratije“

„Proslava pobjede Jakova Milatovića iz pokreta 'Evropa sad' na jučerašnjim izborima je pokazala da ga, u prvom redu, svojim favoritom smatraju oni dijelovi društva i crnogorske političke scene koji su puno bliže ideji 'srpskog svijeta' ili formalne integracije sa Srbijom nego nastavku izgradnje i konsolidacije države Crne Gore“, rekao je dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo. On je, reagirajući na pobjedu Jakova Milatovića, za Federalnu novinsku agenciju (Fena) kazao da je Jakova Milatovića iznjedrila vlada „koju je formirala Srpska pravoslavna crkva (SPC) u manastiru Ostrog“ te da je Milatović produkt „apostolske demokratije“, SPC-a i vlade Zdravka Krivokapića.

Za profesora na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Miloša Šolaju, pobjeda Јakova Milatovića na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori je „još jedna postsocijalistička tranziciona faza koja će donijeti više demokratije i uticaja glasača na politiku“. On je za agenciju „Srna“ kazao da se poslije Milatovićeve pobjede očekuje „veća živost u političkom životu Crne Gore i veće ispoljavanje različitih interesa“. „Obično se sve postsocijalističke faze brzih i ključnih promjena završe porazom autoritarnog lidera koji je uspio da izvrši sve te promjene“, kazao je Šolaja.

Crna Gora „pala na lažnoj priči o borbi protiv korupcije“

Podijeljene su reakcije i na društvenim mrežama. Haris Zahiragić iz Stranke demokratske akcije na Twitteru piše da je „pala građanska Crna Gora“ i da se na ulicama Podgorice slavi sa zastavama Srbije uz „velikosrpske pjesme i ikonografiju“. „Crna Gora je pala na lažnoj priči o borbi protiv korupcije i na mirisu tamjana sa svetosavskih litija. Novi predsjednik Crne Gore je još u kampanji podržao Otvoreni Balkan, što je zapravo eufemizam za Srpski svijet“, kaže Zahiragić.

Milatoviću su čestitali brojni zvaničnici iz RS-a. „Ko krene protiv Boga i Srbije neće dugo“, rekao je predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić. „Ne zaboravimo da, kad te podrže Kurti sa Kosova, Bećirović iz BiH i slična svita, to samo budi iskonske crnogorske emocije prema Srbima i Srbiji“, napisao je Stevandić nešto ranije na društvenim mrežama.

Gleda Evropu, a vidi Otvoreni Balkan

Zlatan Begić iz Demokratske fronte (DF) Željka Komšića reagira na izjavu crnogorskog premijera Dritana Abazovića da je porazom Mila Đukanovića „misija završena“. „Velikodržavne politike ne ostvaruju se u ovom momentu teritorijalnom podjelom, nego stavljanjem pod suverenitet Zagreba i Beograda institucija vlasti u BiH i Crnoj Gori. Sve to ne bi bilo moguće bez Dritana. Mnogo ih je, i tu su među nama. Kako god, očekujte otpor dok ima i jedan od nas“, piše Begić na Twitteru.

Novinar Sead Numanović kaže da će Milatović „pričati o Evropskoj uniji, ali će Crnu Goru uvesti u Otvoreni Balkan“. Pretjerano je tvrditi da će Crna Gora biti 'Republika Srpska na moru', ali je daleko primjerenije porediti je sa srpskom Bjelorusijom na Balkanu. Samostalna jeste, ali nezavisna nije“, kaže Numanović.

Crnogorski odnos prema BiH bit će podređen interesima Srbije?

Kopredsjedavajući Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović kaže da je Aleksandar Vučić „preuzeo Crnu Goru“. „Točak historije samljeo je suverenu Crnu Goru nakon 17-ak godina postojanja, nažalost. Bit će vremena za post-mortem, ali ono što je sigurno je da je pad Crne Gore pod Srbiju jako loša vijest za BiH. Ovo mora biti zadnje upozorenje za sve u BiH prije nego i ona padne“, piše Bajrović, dovodeći u vezu pobjedu Milatovića s aktuelnim političkim prilikama u BiH, odnosno njenom entitetu Federaciji BiH. On za DW kaže da će „Milatović provoditi politiku po volji Beograda“. „Crna Gora više nije potpuno suverena država i zato će njen odnos prema BiH biti potpuno podređen interesima Srbije“, kaže Bajrović.

Mnogi mediji i analitičari u Federaciji BiH, pobjedu Jakova Milatovića vide kao jačanje „velikosrpske“ politike. Zabrinuti su zbog mogućih komplikacija u regionalnim odnosima, a u javnosti su se mogle čuti i ocjene da je BiH, nakon predsjedničkih izbora u Crnoj Gori 2. aprila, izgubila „pravog prijatelja“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu