Bh. "švajcarci" čekaju rješenje

Parlament Crne Gore je krajem jula usvojio zakon prema kojem će krediti u švajcarskim francima (CHF) u toj zemlji biti konvertovani u evre, odnosno, vezani za tu valutu. Korisnici kredita u "švajcarcima" u BiH na ovu vijest reagovali su više nego pozitivno, najavivši da će sa sličnom inicijativom ići pred vlasti BiH. Ukoliko se to desi, novi problem bi mogao nastati zbog razdvojenost banaka, odnosno njihovog zasebnog djelovanja po entitetima, pa nije jasno da li bi za njihov problem u tom slučaju bile nadležne entietetske ili državne strukture.

Novi crnogorski zakon predviđa da se krediti konvertuju u evre, uz fiksnu kamatnu stopu od 8,2 odsto. To, tvrde crnogorski korisnici kredita, nije najbolje rješenje za njih, ali je dobar kompromis kojim se završava agonija za oko tri hiljade korisnika kredita koliko ih ima u susjednoj državi.

"Nije najbolje ali je pošteno"

"Kada su krediti podizani kamatna stopa u Hypo banci, koja je jedina davala ove kredite, kretala se od 7,7 do 8,2 odsto. Zbog poštenog i pravičnog rješenja, mi smo pristali na najvišu kamatnu stopu. Ovo znači spas za građane Crne Gore, da izađu iz ovog živog blata i dužničkog ropstva, da im se makne omča oko vrata i da im se ne bi dešavalo ono što se dešava vama u BiH, da ljudi vrše samoubistva, jer se nalaze u bezizlaznoj situaciji", kaže Dragan Cenić, predsjednik udruženja koje okuplja korisnike kredita CHF-u u Crnoj Gori.

Predlagač zakona u Crnoj Gori bio je Demokratski front, zajedno sa korisnicima kredita. Da li je tako nešto moguće i u BiH, pitanje je na koje odgovor još traže korisnici kredita u "švajcarrcima". Već postoje inicijative zasnovane na primjeru crnogorskog zakona, tako da se očekuje utvrđivanje zakonskog rješenja za BiH koje bi bilo upućeno nadležnim institucijama na razmatranje. "Već u septembru krećemo sa sličnom inicijativom koja bi donijela spas korisnicima ovih kredita kod nas. Mi imamo presude koje govore da su ugovori vezani za CHF ništavni. Taj zakon bi spasio korisnike kredita i to je optimalno rješenje za sve. Pravda je spora u BiH ali je dostižna. Parlament je jedino ispravno mjesto gdje se treba tražiti spas i za Hypo banku i za korisnike kredita", kaže Kemal Duraković, predsjednik udruženja "Švicarac" u BiH.

BiH: Ko je nadležan?

Stručnjaci smatraju da svakako ima osnova za usvajanje istog zakona u BiH ali je problem što treba utvrditi nadležnost, s obzirom na to da Hypo banka, kao i većina drugih banaka u BiH, posluje odvojeno po entitetima, dakle kao dvije banke - Hypo Mostar i Hypo Banjaluka. Da li bi onda za ovaj problem bili nadleženi entitetski parlamenti ili bi se tražilo zajedničko rješenje na državnom nivou, a i na koji način bi zakon poslije bio sproveden u praksi - pitanja su koja otvaraju nove dileme.

Vukota Govedarica, šef kluba poslanika u Narodnoj skupštini RS kaže da cijeli region radi na ovom problemu, osim BiH, čija je monetarna politika na državnom nivou dok se kontrola bankarskog sektora odvija po entitetima. "Tako da su zasigurno entiteti pozvani da zajednički rješavaju ovo pitanje. Naravno, to podrazumijeva određenu vrstu saradnje i sa Centralnom bankom BiH. Dakle, puna podrška iz SDS-a stoji za bilo koju vrstu namjere da se ovo pitanje riješi u dogledno vrijeme, početak naredne godine trebao bi biti krajnji rok. Da li će to pitanje biti riješeno zamrzavanjem valute ili konverzijom, treba da definišu nadležni".

Hypo banka u Crnoj Gori je saopštila da će postupiti u skladu sa novim zakonom i podzakonskim aktima koje pripremi Centralna banka te zemlje i da neće tražiti ocjenu njegove ustavnosti od Ustavnog suda. U Hypo-u u BiH još ne žele da komentarišu odluke crnogorskih vlasti i mogućnost da se nešto slično desi i u BiH. Kažu da "za sada žele da se suzdrže od komentara s obzirom da nisu dovoljno upoznati sa zakonom, pa ne bi mogli komentarisati ni njegovu eventualnu primjenu u BiH".

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je činjenica da su građani oštećeni i da država mora reagovati. Pavlović je još ranije predlagao slično zakonsko rješenje: "Država mora da kaže da, ukoliko banke ne žele da korisnike svojih kredita u CHF vrate na početni položaj i kredit, umjesto za CHF vežu za evro, da će entitetska vlast donijeti poseban zakon koji će se ticati samo onog dijela profita koji banke ostvaruju, a koji je veći ili neopravdano veći u odnosu na onaj koji bi bio da su krediti u evrima".

Hrvatska donosi isti zakon

Zanimljivo, Centralna banka Crne Gore dala je negativno mišljenje na zakon kojim se vrši konverzija kredita što je prema mišljenju Cenića rezultat pritisaka i lobističkih grupa: "Hypo banka je nastojala, uz podršku Centralne banke, da obori ovaj zakon. Mišljenje Centralne banke o tom zakonu bilo je kao da ga je pisala Hypo banka. Da ne govorimo o pritiscima putem medija u kojima su posljednju nedjelju obećavali da će riješiti ovo pitanje. Nisu mogli pet godina, zašto bi sada?"

Isto toliko bore se i korisnici kredita u CHF-u u Hrvatskoj, čija bi agonija takođe mogla biti završena. Naime premijer Hrvatske Zoran Milanović i službeno je potvrdio da će ovo pitanje biti okončano zakonskim rješenjem koje je pripremila Vlada RH. Prema neslužbenim podacima, oko 55 hiljada porodica u Hrvatskoj otplaćuje kredite u CHF. Prijedlogom Vlade, "švajcarac" bi također trebao biti konvertovan u evro i to po kamatnoj stopi koja je na dan podizanja kredita vrijedila za stambene kredite u evrima. Nakon toga, bila bi izračunata razlika u iznosu između kredita u francima i kredita u evrima, i taj bi iznos trebao biti otpisan u dijelu glavnice kredita.

No za sada korisnici kredita u "švajcarcima", kako u Hrvatskoj tako i u BiH, nade polažu samo u novi zakon.