Banjaluka spremna na suživot

13 godina nakon završetka ratnih sukoba moglo bi se reći da se život u RS odnosno Banjaluci za povratnike popravlja. Međutim, kao i u svakom segmentu društva stvari se sporo odvijaju, a takav je slučaj i za Hrvate koji su izbjegli iz banjalučke regije sredinom 90-ih godina. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović:

"Ako im stvorimo kvaliteniji i bolji i ljepši ambijent za živjeti u Banjaluci onda će doći u Banjaluci, a ako ne ostaće tamo gdje jesu danas. Ali sa naše strane mora biti jedan odgovornost politike da stvaramo korektne uslove za život."

Dokaz da stvari idu na bolje je i izgradnja Caritasovog centra u Banjaluci i početak obnove katoličke crkve porušene u proteklom ratu. Banjalučki biskup Franjo Komarica kaže da Banjaluka u svijet šalje radosnu poruku obilježavanjem pete godišnjice posjete Pape Jovna Pavla Drugog i početka obnove u ratu porušene crkve:

"Svjedoci smo jednog uspješnog zajedničkog projekta kao početak sledećih sličnih projekata. Ako Bog da biće ih još."

Najveću pomoć dala Hrvatska

Najveću pomoć izgradnji centra za starija lica dala je Vlada RH, 910 hiljada evra. Ministar obrazovanja i sporta u Vladi RH Dragan Primorac rekao je da hrvatska vlada neće stati na ovome:

"Hrvatska Vlada je donijela odluku o izdvajanju milion i po kuna za obnovu porušene župne i samostanske katoličke crkve Sv. Ante na Petrićevcu. To je jedan doprinos i hrvatska vlada želi pokazati da skrbi i o katoličkoj crkvi i na poseban način da želi vlastitim dijelom svjedočiti, pokazati i stimulirati sve zašto valja ulagati."

Valda RS u ovoj godini izdvojila je 300 hiljada maraka za izgradnju gerijatrijskog centra i milion za obnovu crkve porušene u ratu. Premiejr RS Milorad Dodik obećao je bezrezervnu podršku:

"Za obnovu crkve ovdje na Petrićevcu Vlada RS odvojila je milion maraka tao što će do kraja ove godine dati 500 hiljada, a u idućoj godini planirati u budžetu sledećih 500 hiljada KM."

Na sceni opstrukcija povratka

S druge strane za lidera HDZ-a 1990 Božu Ljubića u RS je proteklih 10 godina na sceni bila aktivna opstrukcija povratka Hrvata.

"Sada bih je okarakterisao kao jednu pasivnu opstrukciju jer nema dovoljno spremnosti vlasti u RS za obnovu infrastrukure u naseljima u kojima se ljudi još uvijek žele vratiti."

Iako je prikupljenih 3 miliona maraka za početak obnove katoličke crkve dobar pokazatelj suživota u RS, ostaje činjenica da od prijeratnih 120 hiljada Hrvata u banjalučkoj biskupiji danas na ovom prostoru živi njih oko 20 hiljada.