Ban Ki Mun požuruje Haški sud da okonča procese

Tek kada se uhite preostala dva haška bjegunca Ratko Mladić i Goran Hadžić, moći će se govoriti o primjeni posebnih, tzv. rezidualnih mehanizama, kako bi im se sudilo pred međunarodnim sudom, o čemu će se ponovo trebati dogovoriti zemlje koje su osnovale Haaški sud i koje su mu dosada, u proteklih 17 godina produžavale mandat u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ban je izrazio i nadu da će Tribunal “pokazati i ekspeditivnost u preostalim sudskim procesima”

“Za razliku od Međunarodnog Stalnog krivičnog suda (International Criminal Court – ICC), specijalni tribunali (za bivšu Jugoslaviju i Ruandu – op. aut.) utemeljeni su na privremenoj osnovi i sa određenim mandatom, koji se odnosi na ove dvije zemlje. U posljednje vrijeme vode se diskusije između Međunarodnog Suda za bivšu Jugoslaviju (International Court for former Yugoslavia – ICTY) i Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i tačno je da ja u tim pregovorima djelimično učestvujem i ja, kako bi pomogli oko iznalaženja efikasne izlazne strategije, a radi završetka rada ovog suda”, rekao je glavni tajnik UN-a, odgovarajući na pitanje novinara Deutsche Welle-a.

Haški sud morao bi ubrzati svoj rad

U odgovoru za Radio Deutsche Welle Ban Ki Mun je istakao kako “postoji rasprostranjeno uvjerenje", da bi Haški Tribunal trebao bar još nekoliko godina” za okončanje svog mandata, koje je bilo predviđeno za 2010. godinu. Ban je međutim izrazio nadu da taj rad ICTY-a neće potrajati duže od 2013. Rekao je i kako bi Haški sud, ipak trebao ubrzati svoj rad, iznova izražavajući nadu u “sudsku ekspeditivnost” oko svih preostalih procesa koji se u Hagu još vode. Očito neminovno produženje u radu ICTY, Ban Ki Mun je nazvao “praktičnim rješenjem”, koje proizlazi iz date realnosti.

Ne pominjući poimenično Ratka Mladića i Gorana Hadžića, čelnik Ujedinjenih naroda je priznao kako Svjetska organizacija za sada nema sasvim jasnu predstavu kada bi se i kako ova preostala dva haška bjegunca mogla suočiti sa licem međunuradone pravde koju zastupa ICTY. Ne pominjući pri tome posebno Srbiju, Ban Ki Mun je međutim rekao da se to tiče ponajviše nekih zemalja u regionu.

Hoće li bjegunci biti uhićeni?

“Ako i kada ovi bjegunci budu uhićeni, onda se mi možemo ponovno prilagođavati novonastaloj situaciji i sa Vijećem sigurnosti i Haaškim Tribunalom iznova diskutovati koje i kakve mehanizme da primjenimo”, rekao je Ban ne pokazujući veliki optimizam, da bi se to uskoro moglo dogoditi. On nije ulazio u detalje kako bi bilo moguće organizirati suđenje po tzv. “rezidualnom mehanizmu”, tj., ako u vrijeme uhićenja Mladića i Hadžića ICTY bude bio prestao da radi, a Vijeće sigurnosti to zatraži na ad-hoc osnovi.

“Ali, pošto još nemamo niti jednu jasnu ideju hoće li i kada bjegunci biti uhićeni uz pomoć zemalja kojih se to tiće – onda se za sada trebamo držati zadatih rokova u skladu sa izlaznom strategijom”, rekao je Ban govoreći za DW o mogućem zatvaranju Haškog Tribunala. Na pitanje da li se konkretno radi o 2013. ili čak 2014. godini, kada je predviđeno okončanje žalbenog procesa protiv Radovana Karadžića, Ban Ki Mun je ponovio, da se o tome vode pregovori.

Rezolucijom br. 827, Vijeće sigurnosti UN-a osnovalo je 25 maja/svibnja 1993 Haaški Tribunal za bivšu Jugoslaviju. U proteklih 17 godina postojanja, ICTY je optužio 161 osobu i do sada dovršio 100 sudskih procesa. Dosad je u predmetima pred ovim Međunarodnim sudom za procesuiranje ratnih zločina svjedočilo više od 6.000 osoba.

Autor: Erol Avdović

Odg. urednica: Jasmina Rose