Balkan protiv EU

„Često su male geste te koje signaliziraju napredak na Balkanu. Do prije nekoliko godina kosovski Albanci i Srbi nisu htjeli sjediti za zajedničkim stolom. Sada formiraju tim – u najmanju ruku za nogomet. Na Konferenciji o Zapadnom Balkanu, koja se održava u Beču, članovi vlada zemalja učesnica će formirati zajedničku momčad. Ona će nastupiti protiv momčadi EU u kojoj su Slovenija i Hrvatska već zastupljene. Sudac je povjerenik EU za proširenje Johannes Hahn. Simbolična snaga se može opipati: Riječ je o tome da bi bivši Jugosloveni i Albanci trebali bolje surađivati i zajednički krenuti u pravcu EU. Da li se pri tome ponašaju pošteno i korektno ili krše pravila odlučuje Brisel. Činjenica je sljedeća: Sve dok zemlje poput Srbije, Kosova, BiH, Makedonije i Albanije jurišaju na isti gol, sve dotle je manja opasnost da se - kao u prošlosti – sukobe“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

List ocjenjuje da je njemačka vlada, s obzirom na izazove u Ukrajini, Rusiji, Turskoj i Grčkoj, uvidjela koliko je za Europu važna stabilnost Zapadnog Balkana. „Izbjeglička kriza, koja će unatoč drugačijem dnevnom redu, dominirati konferencijom u Beču, je očit primjer za to. Dobro je, da su najjače europske sile, njemačka vlada i Francuska tamo zastupljene, kao i povjerenica EU za vanjsku politiku“, ocjenjuje FAZ. „Članice EU Hrvatska i Slovenija su jedine države koje ne izvoze siromašne ljude u velikom stilu. To ima veze sa slobodnim pristupom tržištu rada što od jula važi i za građane Hrvatske. No razlog je i velika ekonomska, politička i pravna stabilnost u objema zemljama. Utoliko bi se izbjeglička kriza i pored sve njene dramatike mogla isplatiti Zapadnom Balkanu. Ona je dokaz za to da samo prijem u EU može donijeti prosperitet kojem se nadaju. Za to je potrebna spremnost za prijem aktuelnih članica, ali prije svega se zemlje-kandidati moraju potruditi da ispune uvjete prijema, poput borbe protiv korupcije i pravnog sistema. A to bi im bilo lakše kada bi im pošla za rukom prava integracija Zapadnog Balkana iznad svih etničkih, religijskih i historijskih suprotnosti. U ovom trenutku to upravo nije slučaj. BiH primjerice sama uopće nije stabilna. Ali Konferencija o Zapadnom Balkanu je dobar početak – baš kao i zajednička nogometna utakmica“, piše FAZ.

Nada u Angelu Merkel

Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi intervju sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem koji je također govorio o izbjegličkoj krizi i konferenciji u Beču. Vučić je u intervjuu rekao da podržava plan u pet tačaka austrijskog ministra vanjskih poslova Sebastiana Kurza. Ovaj plan predviđa pomoć za Zapadni Balkan, ali prije svega da se Europa konačno dogovori oko jedinstvene politike azila i obavezujućih kvota o broju primljenih azilanata.

Čak i Srbija koja nije članica EU bi bila spremna primiti izbjeglice, bilo je pitanje novinara FAZ-a. Vučić je rekao: „Da, mi preuzimamo našu humanitarnu i europsku odgovornost. Ako bi postojao ključ, onda bi i mi primili izbjeglice. Naša spremnost da nešto uradimo je veća nego u nekim drugim zemljama EU. Primjerice žica na granici prema Mađarskoj ne stvara problem. U mojoj zemlji postoje političari koji sada žele sličnu prepreku postaviti na granici prema Makedoniji. Ja to nikada neću dozvoliti! Zabarikadirati se na takav način ostavlja lošu sliku o Europi. Greške vidimo i na jugu. Grčka, gdje brojni ljudi prvi put stupaju na tlo EU, registrira samo 10 posto izbjeglica. Mi registriramo 90 posto, tu je nešto loše.

O tome koliko je važna Konferencija o Balkanu koja se održava u Beču Vućić kaže: „Nadam se da ćemo, kako kada je riječ o izbjeglicama, tako i kada je riječ o regionalnoj integraciji napraviti pomaka. Sve vlade Zapadnog Balkana će biti tamo, povjerenica EU za vanjsku politiku, kao i rukovodstva Austrije,Francuske, Italije i naravno Njemačke. Njemačka kancelarka Angela Merkel igra odlučujuću ulogu, ona je vodeća europska liderka i naše nade su usmjerene i na nju.“