„Balkan ostaje bure baruta“
24. januar 2019
Njemački list Badische Zeitung je objavio gostujući članak Winfrieda Veita pod nazivom „Balkan ostaje bure baruta" u kojem od EU traži da zaustavi proširenje na zemlje jugoistočne Evrope i da se najprije pobrine za njihovu istinsku a ne lažnu stabilnost.
List piše da je od okončanja jugoslovenskih ratova, već više od 20 godina, EU jako prisutna na Balkanu: ima direktnu odgovornost u BiH i na Kosovu, predstavnicima šest zemalja dala je obećanje za učlanjenje a sa dvije – Srbijom i Crnom Gorom - započela je pregovore i konstatuje: "Rezultat je frustrirajući. Balkan ostaje bure baruta", piše Winfried Veit u članku, koji je objavio Badische Zeitung. Navodi da su tome doprinijela dva faktora: "neriješena etničko-nacionalna pitanja i sve veća prisutnost eksternih aktera u regionu poput Rusije, Turske, Kine, nekih arapskih država i SAD-a". Skupa sa stagnirajućom ili nazadujućom demokratijom i socio-ekonomskim razvojem ovi faktori, ubijeđen je autor teksta, predstavljaju "latentnu prijetnju evropskoj sigurnosti".
Prevencija konflikta na Zapadnom Balkanu - prioritetan cilj EU?
Winfried Veit smatra da bi politika prevencije i rješavanja konflikta u jugoistočnoj Evropi trebala spadati u prioritene strateške ciljeve EU a onda tačno navodi na koji način bi se to moglo konkretno realizovati. „Najprije bi Brisel morao tačno definisati svoje strateške interese u regionu. U Balkanskoj strategiji od februara 2018. dominira mantra EU-proširenja. Od toga bi se trebalo odustati i jasnije fokusirati na transformaciju tih zemalja, kako bi se stvorili okvirni uslovi za održivu a ne površnu stabilnost", kaže Veit i dodaje da mora biti jasno i da se strateški interesi EU ne poklapaju sa interesima SAD.
EU je umjesto stabilnosti, što je bio njen primarni interes u jugoistočnoj Evropi, dobila lažnu stabilnost. „Demokratiju, ljudska prava i pluralizam je podredila interesima vladajuće, korumpirane i autoritarne elite", piše Veit za list Badische Zeitung i navodi za to primjer Crne Gore ali i Kosova i BiH. „Kosovska vlada bi bez američke podrške stajala pred Međunarodnim sudom. Pred očima UNMIK-a je Kosovo, po navodima Europola, postalo centar za krijumčarenje i prodaju afganistanskog heroina. Članica NATO Albanija opet, zbog svoje 'kulture uzgajanja kanabisa' slovi za 'evropsku Kolumbiju'. U Bosni i Hercegovini međunarodnoj upravi nije uspjelo da ukloni blokade institucija države i razmišljanje u etničkim kategorijama i proporcijama. Samo Makedonija predstavlja tračak nade", smatra Veit. Osim toga, EU se treba „preventivno pobrinuti za rješenje otvorenih nacionalnih pitanja: albanskog i srpskog, pri čemu bi EU u rješavanje problema trebala uključiti eksterne protagonoste: Tursku na albanskoj strani i Rusiju na strani Srbije", kaže se između ostalog u gostujućem članku koji je objavio list Badische Zeitung.
Šta je ostalo od "šarene revolucije"?
Berliner Tagesitung osvrće se na „šarenu revoluciju" u Makedoniji, kada su se mladi prije dvije godine, bacajući balone sa bojom na ministarstva i druge državne institucije, podigli protiv vlade. „Na pitanje šta je ostalo od revolucije, 26-godišnja Mitrova kaže: 'Ponos što smo se digli na proteste. Ali to nam nije mnogo koristilo'. Ljutnja i ogorčenje zbog uspješnog bijega bivšeg premijera Nikole Gruevskog u Budimpeštu uz pomoć Viktora Orbana je splasnula", primjećuje autor teksta i objašnjava da je Gruevski, koji je zbog zloupotrebe položaja osuđen na 2 godine zatvora, nestao na dan kada je trebao otići u zatvor. Dodaje i da je ime Gruevski simbol Makedonije kakva ne smije biti. Potom se prebacuje na sadašnjeg premijera Zorana Zaeva, koji je obećao suzbijanje korupcije i nezaposlenosti, ali da, nakon početne euforije, Zaevu nije uspjelo da se riješi korumpiranih struktura niti da poveća privredni rast. Dodaje i da je šteta, koju je napravila prethodna vlada, velika, da je zdravstveni i obrazovni sistem ruiniran a narod naprosto zamoren.
List dijagnosticira i da je „politička stvarnost Makedonije, uprkos smjene vlade, daleko od standarda EU" kao i da Makedonija pati od odliva mozgova. Od 2001. iz zemlje se iselilo pola miliona mladih a za najveći broj njih glavni cilj je Njemačka. „Ogromnom taboru iseljenih parira tabor onih koji su ostali i koji traže da se uključe u kreiranje budućnosti svoje zemlje. Anelija Mitrova također je razmišljala da ode. Ali posljednji ostatak revolucionarnog ponosa i odgovornosti su je od toga odvratile", piše između ostalog u podužem članku Berliner Zeitung.
Priredila: Jasmina Rose