Bajden želi da posreduje u ukrajinskom konfliktu

Pojavljuje se nova nada u konfliktu između Rusije i Ukrajine. Ruski predsjednik Vladimir nije protiv sastanka sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom ovog ljeta, koji je predložio novi čovjek u Bijeloj kući. „Pozitivno smo primili“ Bajdenov prijedlog, izjavio je za rusku televiziju ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov. Kao mogući domaćini samita, već su se prijavile dvije vojno neutralne zemlje – Finska i Austrija.

- pročitajte još: Rusija najavljuje povlačenje trupa - Ukrajina skeptična

Američki ministar spoljnih poslova, Entoni Blinken će već sredinom ove sedmice otputovati u Ukrajinu, kako bi zemlju uvjerio u „istrajnu podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred stalnom ruskom agresijom“ - kako je izjavila porptarolka Ministarstva spoljnih poslova SAD.

Masivno raspoređivanje ruskih trupa

Činjenica je da se Ukrajina osjeća ugroženom. Moskva danima raspoređuje desetine hiljada vojnika na istočnoj granici Ukrajine i na anektiranom Krimu i vrši pripreme za blokadu Azovskog mora, preko kojeg važna ukrajinska luka Mariupolj ima pristup Crnom moru. Osim toga na istoku zemlje već godinama Rusiji odani borci kontrolišu dvije „narodne republike“, koje Rusija takođe i podržava.

- pročitajte još: 150.000 ruskih vojnika na granici s Ukrajinom

Vlade Njemačke i Francuske već godinama ulažu napore posredujući u konfliktu, počevši od 2014. odmah nakon što je Rusija anektirala poluostrvo Krim. U takozvanom „Normandijskom formatu“ (nazvanom po prvom sastanku u sjevernoj Francuskoj), više puta su se sastajali šefovi država ili vlada Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske. Godinu dana kasnije je dogovoren čak i mirovni sporazum. Ali, sukob i dalje tinja i često izbije otvoreno nasilje.

„Možda Putinu treba neko poput SAD“

Pod utiskom akutne prijetnje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij se hvata za slamku. On je nakon razgovora sa vladama u Berlinu i Parizu zahtijevao još jedan samit u normandijskom formatu. No, u jednom intervjuu britanskom Fajnenšel tajmsu, pokazao se otvorenim i za veću ulogu Sjedinjenih Američkih Država.

Da li onda Njemačka i Francuska gube diplomatsku inicijativu? Poslanik CDU u Evropskom parlamentu zadužen za spoljnu politiku, Mihael Galer tu u svakom slučaju „ne vidi konflikt“. On je, kaže za DW, „veoma saglasan ako se i SAD takođe angažuju“.

Njemačka i Francuska su već ranije u Normandijskim pregovorima bile „u tijesnoj saradnji sa SAD". Ali, on tu vidi i mogući psihološki aspekt. „Možda je Putinu, u njegovoj slici o sopstvenoj veličini, potreban neko poput SAD, da se dođe do rješenja.“

Pitanja njemačke neutralnosti

No, između Berlina i Vašingtona postoji jedna ključna tačka sporenja: njemačka vlada se čvrsto drži skoro završenog gasovoda u Baltičkom moru Sjeverni tok 2, koji vodi od Rusije do Njemačke. Mnoge evropske zemlje, ali sigurno i SAD su protiv ovog gasovoda, jer strahuju da će Njemačka postati previše zavisna od Rusije.

Za razliku od partijske linije CDU, evropski političar Mihael Galer političku podršku Njemačke Sjevernom toku 2, „više vidi kao grešku“. Istovremeno, njemačka pozicija oko Sjevernog toka 2 ne stoji na putu „vjerodostojnom posredovanju, jer čitav svijet zna da ne stojimo ekvidistantno između Ukrajine i Rusije“. Međunarodno pravo je povrijedila samo Rusija i „njene trupe i vojnici su na teritoriji onih drugih“. Njemačka jasno označava „Rusiju kao krivca“.

Berbok kao nova Merkel?

Pokretačka snaga Normandijskih pregovora je uvijek bila Angela Merkel. No, s obzirom da  će nakon izbora u septembru da se povuče sa pozicije kancelarke, u spoljnopolitičkom smislu važi za „hromu patku“ i više nema toliku moć. Ali, i drugi članovi vlade u Berlinu su uzdržani u ukrajinskom pitanju. Ministar spoljnih poslova, Hajko Mas (SPD) prije svega želi da spriječi „vojnu eskalaciju“ i izjašnjava se protiv sankcija Rusiji.

I ministarka odbrane, Anegret Kramp-Karenbauer (CDU) smatra da je važno „da Ukrajina takođe zna da se na nas može osloniti“, kao što je rekla u razgovoru sa francuskom koleginicom Florans Parli. No, ostalo je otvoreno, na šta se Ukrajina konkretno može osloniti.

Zanimljivo je da u Njemačkoj prije svih kandidatkinja Zelenih za kancelarku Analena Berbok zagovara nastavak pregovora u normandijskom formatu. Berbok smatra istovremeno da je „Sjeverni tok 2 geostrateški loš“, kao što je u februaru rekla za DW na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti, jer je „ova linija masovno korišćena takođe sa ciljem destabilizacije Ukrajine“.

Predsjednik Zelenskij pak razmišlja dalekosežnije od samo moguće nove runde pregovora. On konstantno traži zaštitu svoje zemlje u zapadnim političkim savezima, a posebno u bezbjednosnim strukturama. Ukrajina ne može „vječno da sjedi u čekaonici Evropske unije i NATO“, kazao je Zelenskij početkom aprila.

Ali, ovakvi očajnički pozivi blijede i u Briselu i u Berlinu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu