Baerbock: Integracija u EU je politička nužnost

Zemlje zapadnog Balkana su neodvojivi dio Evrope, a njihova integracija u Evropsku uniju (EU) je „geopolitička nužnostu svjetlu ruskog brutalnog imperijalizma" – poruka je ministrice vanjskih poslova Savezne Republike (SR) Njemačke Annalene Baerbock koja u utorak i srijedu (4. i 5. marta) boravi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini (BiH). „Ne možemo sebi dozvoliti da bilo gdje u Evropi imamo sive zone i moramo zajedno učiniti sve da zatvorimo sve strane koje Rusija može iskoristiti za svoju politiku destabilizacije, dezinformacije i infiltracije", izjavila je Annalena Baerbock.

Ona je naglasila da to podrazumijeva podršku zemljama zapadnog Balkana u jačanju demokratskih institucija i pružanje ekonomske perspektive ljudima. „Samo zajedno ćemo uspjeti da u Evropi postavimo čvrst temelj za mir, slobodu i sigurnost", poručila je Baerbock, naglašavajući da postavljanjem „više stolica" u EU treba odrediti pravce budućnosti. „S obzirom na oktobarske lokalne izbore ključno je da se sada završi reforma Izbornog zakona s paketom integriteta izbornog procesa", naglasila je Baerbock, dodajući da su slobodni i pošteni izbori su temelj demokratskog društva.

Crna Gora i BiH u fokusu EU

Šefica njemačke diplomatije je istakla je da je Crna Gora već godinama saveznik SR Njemačke u NATO-u. „U procesu pristupanja EU, Crna Gora je sebi postavila ambicioznu agendu i sada je odlučno slijedi. Želimo ovaj novi zamah zajedno iskoristiti i pratiti Crnu Goru na njenom putu u EU kao blizak partner i dobar prijatelj", kazala je Baerbock.

Ona je naglasila je da se BiH nalazi na ključnoj raskrsnici u procesu pristupanja EU. „Prošle godine je Evropsko vijeće odlučilo da se otvore pristupni pregovori čim budu ispunjeni kriteriji." Prema njenim riječima, neophodne reforme podrazumijevaju i usvajanje zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, što je BiH učinila sredinom februara.

„Fantazije o otcjepljenju" usporavaju evropski put BiH

„Odlučno se suprotstavljamo svima onima koji svojim fantazijama o otcjepljenju postavljaju BiH prepreke na putu ka EU i dovode u pitanje evropske vrijednosti", istakla je njemačka ministrica vanjskih poslova. Ona je u Sarajevu u utorak (4.3.) u odvojenim susretima razgovarala sa visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidtom i članovima Predsjedništva BiH, ali nakon ovih susreta nije bilo saopćenja za javnost.

Šef OHR-a (Office of the High representative – Ured visokog predstavnika) Christian Schmidt je prethodno boravio u turskom gradu Antaliji gdje je na diplomatskom forumu poručio da „BiH mora iskoristiti priliku za otvaranje pregovora s EU". Naglasio je da su ti pregovori od suštinskog značaja ne samo za ekonomski i društveni napredak BiH, nego i za jačanje stabilnosti i prosperiteta u zemlji i regionu.

Dodik: Posjeta je besmislena

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik pak omalovažava posjetu njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock Sarajevu. Ova posjeta je „istrošena i besmislena", tvrdi Dodik. Nediplomatskim rječnikom predsjednik RS-a je kazao da će Baerbock u BiH „prosipati frustracije" te poručio da je „Njemačka svojom politikom okupirala BiH". On je njemačkoj ministrici zamjerio i što podržava visokog predstavnika Christiana Schmidta.

„Annalena Baerbock dolazi u BiH da prosipa frustracije o secesiji, priča o reformama i vladavini prava, a onda nam pošalje i podržava lažnog Schmidta i time pokaže da ovdje nama vladavine prava", kazao je Dodik. Predsjednik RS-a je u utorak poručio da „ne postoje planovi za secesiju", što je u suprotnosti sa njegovim ranijim izjavama da RS „ima plan za secesiju" u slučaju da Christian Schmidt proglasi Zakon o državnoj imovini na nivou BiH.

„Ako nekad i dođe do odluke o nezavisnosti (RS-a), ona će biti rezultat djelovanja lažnog visokog predstavnika Schmidta, koji pokušava da uruši RS i kojeg podržava Baerbock", rekao je entitetski predsjednik. „Ona (Annalene Baerbock) je danas u BiH da se lažno predstavi kao neko ko pomaže, a u suštini želi da pribavi poene na već donesenu odluku da se BiH da pregovarački status bez datuma otpočinjanja istih", kazao je Dodik, naglašavajući da otvaranje pregovora BiH-EU bez određivanja datuma „ništa ne znači".

Podrška Austrije i Italije

U Sarajevu su u utorak boravili ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije Antonio Tajani i ministar za evropske i međunarodne poslove Austrije Aleksander Schallenberg. Oni su, tokom razgovora sa bh. zvaničnicima, poslali snažne poruke podrške BiH na njenom evropskom putu. Ministar Tajani je podsjetio da je Italija „uvijek bila snažan zagovornik BiH u EU", dok je šef austrijske diplomatije Schallenberg naglasio da su građani BiH „predugo čekali" i da zaslužuju prosperitetnu budućnost u EU. Članovi Predsjedništva BiH zahvalili su minsitrima Austrije i Italije na „snažnom" zagovaranju i mobilizaciji podrške članica EU za početak pristupnih pregovora BiH-EU.

„Posjete zvaničnika Njemačke, Austrije i Italije BiH nisu skupljanje političkih ideja, kako to tvrdi Milorad Dodik, nego znak konkretne podrške ovoj zemlji na evropskom putu", kaže za DW politologinja iz Banjaluke Tanja Topić. Ona vjeruje da su evropski zvaničnici „spremni progledati BiH kroz prste" i, iako nisu ispunjeni svi uslovi, odobriti početak pristupnih pregovora. 

Tanja Topić: „Jasne poruke Annalene Baerbock"

„Upravo poruka njemačke ministrice daje odgovor na pitanje zašto je evropskim zvaničnicima stalo da BIH pokrenu s mrtve tačke – da bi spriječili ruski uticaj u ovom dijelu Evrope", kaže Tanja Topić. Ona naglašava da je u istom kontekstu i Crna Gora „veoma značajna" za EU. „Mada je članica NATO-a, Crna Gora je zanimljiva Evropljanima zbog unutrašnjih političkih previranja, što bi Rusija također mogla iskoristiti", kaže sagovornica DW-a.

„Diplomatska ofanziva", kako su mediji u BiH nazvali posjete zvaničnika Njemačke, Austrije i Italije Sarajevu prethode samitu Evropskog vijeća krajem marta na kojem će se odlučivati o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH. Ova zemlja još nije usvojila dva ključna zakona na koja EU čeka – Zakon o sudovima i Zakon o sukobu interesa.