Austrija bira: šta je u igri?

Na izborima ove sedmice (29. septembra) političke karte će ponovo biti promiješane. A to će se vjerovatno odnositi na narednih pet godina, jer toliko traje pun zakonodavni period u Austriji.

Oko 6,3 miliona birača u zemlji može birati između veoma različitih stranaka iz političkog spektra. Međutim, ključno pitanje je hoće li desničarska Slobodarska partija Austrije (FPÖ) ponovo biti najjača politička snaga. Na evropskim izborima početkom juna desničarski populisti osvojili su najviše glasova (25,3%), a odmah iza njih su bili konzervativci ÖVP (24,5%) i zatim socijaldemokrati (23,2%).

Desničari odavno prednjače u anketama

U anketama je FPÖ više od godinu dana na prvom mjestu. Sudeći po posljednjim anketama, mogla bi dobiti 26-27 procenata.

Iza nje je konzervativna Austrijska narodna partija (ÖVP) s 25 posto i Socijaldemokrati s 21 posto podrške.

Zeleni, koji su trenutno u vladi, i liberalna stranka NEOS bore se za četvrto mjesto s oko deset posto.

Dvije male stranke, Komunistička partija Austrije (KPO) i Pivska stranka kabaretiste Dominika Vlaznija, i dalje se nadaju da će preći prag od četiri procenta i ući u parlament.

Ima li desničarski populista Kikl šanse da postane kancelar?

Obično se na izborima govori o brojnim temama, kaže Silvija Kricinger, profesorica političkih nauka na Univerzitetu u Beču, u intervjuu za DW. Ali na ovim izborima, migracija i sigurnost su posebno važni za mnoge birače u Austriji.

„Neka bude volja vaša", obećava desničarski populista Herbert Kikl na predizbornim plakatima širom zemlje. Svojim biračima poručuje da želi postati „narodni kancelar". To je izraz koji je koristio i Adolf Hitler, iako Kikl negira bilo kakvu namjernu aluziju.

Ali čak i ako dobije najviše glasova, njegovom planu stoje na putu još najmanje dva čovjeka – aktuelni kancelar Karl Nehamer (ÖVP) i predsjednik Aleksandar van der Belen (Zeleni).

Van der Belen je odgovoran za imenovanje saveznog kancelara. Šef države je slobodan i nezavisan u odluci koga će imenovati, kaže Peter Filcmajer. U Austriji kancelara ne bira parlament, objašnjava za DW profesor politike na Dunavskom univerzitetu u Kremsu.

Van der Belen je unaprijed jasno stavio do znanja da ne bi imenovao Kikla za kancelara. Dakle, mandat za formiranje vlade možda neće nužno pripasti pobjedniku izbora.

Nehamer ne želi u vladu s Kiklom

Karl Nehamer je više puta isključio mogućnost ulaska u koaliciju s Kiklom ili čak vođenje pregovora o formiranju vlade s njim. U TV duelu ove sedmice aktuelni kancelar je svog izazivača opisao kao „radikaliziranog" i optužio ga za širenje teorija zavjere.

Međutim, ovaj stav se odnosi samo na Herberta Kikla, dok saradnju s FPÖ Nehamer nije u potpunosti isključio.

Koje su moguće koalicije?

Posmatrači primjećuju sličnosti između ÖVP-a i FPÖ-a, na primjer u oblasti ekonomske ili migracione politike: obje stranke zalažu se za restriktivan kurs u migracionoj politici.

U svom izbornom programu, ÖVP se zalaže za „strogi sistem azila", želi da zaustavi ilegalnu migraciju i da u inostranstvu uspostavi procedure za dobijanje azila.

FPÖ, s druge strane, nastavlja promovirati ideju „Tvrđava Austrija", zalažući se za odbijanje migranata na austrijskoj granici, postavljanje graničnih ograda na osjetljivim područjima i suspendovanje prava na azil u slučaju preopterećenja. Također, stranka se zalaže za takozvanu „remigraciju", pod kojom desničarski populisti podrazumijevaju „povratak svih ilegalnih migranata na osnovu zakonskih odredbi".

Posljednja koalicija između ÖVP-a i FPÖ-a bila je pod tadašnjim saveznim kancelarom Sebastijanom Kurcom. Ona je iznenada okončana zbog takozvane „Ibica"-afere.

Unutar FPÖ-a smatra se nemogućim da stranka, u slučaju izbornog uspjeha, žrtvuje svog vodećeg kandidata Kikla radi učešća u vladi.

Stoga bi bilo moguće da se ÖVP obrati Socijaldemokratama i još jednoj trećoj stranci, na primjer NEOS-u. ÖVP je u sukobu sa Zelenima, s kojima je trenutno u vladi, posebno zbog takozvanog zakona o renaturaciji. Trojna koalicija bila bi novina u Austriji.

ÖVP u završnici smanjuje razliku

Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da je razlika između FPÖ-a i ÖVP-a samo jedan do dva procenta. To bi moglo biti i zbog razorne poplave koja je prije skoro dvije sedmice preplavila velike dijelove zemlje.

Za aktuelnog kancelara Nehamera to je bila prilika da se predstavi kao odlučan krizni menadžer. FPÖ-u to sigurno nije išlo u prilog, smatra politikolog Filcmajer. Sve do poplave, tema migracija, ključna tema za FPÖ, dominirala je predizbornom kampanjom.

Alekander Prel vodi predizbornu kampanju u Beču. On želi ući u Nacionalni savjet za ÖVP. Zajedno s drugim pomagačima u kampanji dijeli kese s malim poklonima, uključujući i maramice. Mnogo njih će biti potrebno ako Kikl postane kancelar, piše na pakovanju. Ali do toga neće doći, kaže Prel: „Čvrsto sam uvjeren da će se naš kancelar i dalje zvati Karl Nehamer."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu