Ukrajina bi trebala sama odlučiti o mirovnim pregovorima

Ne nazire se kraj ruskog agresorskog rata u Ukrajini, čak ni godinu nakon početka invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. Bezbroj razrušenih gradova, mrtvih i ozlijeđenih vojnika i civila. Rusija trenutačno zauzima petinu teritorija Ukrajine – a njezin predsjednik Vladimir Putin želi više. Istodobno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglašava da je cilj ponovno osvojiti kompletan teritorij pod ruskom okupacijom, uključujući Krim. Ipak i rat protiv Ukrajine će nekada biti završen; eventualno za pregovaračkim stolom.

No koji bi bili preduvjeti za okončanje ukrajinskog rata? Odgovor na to pitanje su, na zahtjev emisije „Tagesthemen", Prvog programa njemačke televizije (ARD), potražili u agenciji za istraživanje javnog mnijenja infratest-dimap u reprezentativnoj anketi. U februaru 2023. anketirano je 1311 osoba s pravom glasa. Velika većina od 73 posto smatra da Ukrajina treba sama odlučiti kada će se uključiti u pregovore s Rusijom. Oni smatraju da na ovu odluku ne bi trebali utjecati u SAD-u ili Europi. S tim se načelno slažu pristalice svih stranaka. Potpora je osobito jaka među Zelenima (83%).

U okviru ispitivanja javnog mnijenja se također željelo saznati mišljenje o tome treba li Ukrajina ustupiti teritorij u zamjenu za mirovni sporazum s Rusijom. Samo manjina od 35 posto smatra da bi Ukrajina trebala to učiniti. Ovakav stav posebno je raširen u desničarko-populističkom AfD-u (64 posto). Većina od 54 posto je protiv bilo kakvog ustupanja teritorija. Takav stav zastupaju prije svega pristalice Zelenih i SPD-a. 

Iako je šok bio veći u prvom razdoblju nakon izbijanja rata, ljudi su i dalje zabrinuti zbog posljedica rata na njihove živote. 58 posto strahuje da bi Njemačka mogla biti uvučena u rat. 69 posto Nijemaca smatra da bi se ekonomska situacija u Njemačkoj mogla nastaviti pogoršavati.

Bilo je mnogo kontroverzi tokom prošle sedmice oko pitanja isporuke oružja. Ljudi su na godišnjicu početka rata u Ukrajini izašli na ulice demonstrirajući za i protiv isporuke oružja. Najveća grupa njemačkih građana isporuku oružja Ukrajini smatra primjerenom (47 posto). Istodobno prevladava mišljenje da dosadašnji napori Njemačke da okonča rat ne idu dovoljno daleko (53 posto).

Pistorius na vrhu

U ratnim vremenima građanima je posebno važno jedno pitanje: ko je na čelu Ministarstva obrane? Od prije mjesec i pol dana to je socijaldemokrat Boris Pistorius, kojeg većina građana prije preuzimanja dužnosti nije ni poznavala. Svojom aktivnošću, otvorenošću, odlučnošću i dobrom vezom s vojnicima, Pistorius se u vrlo kratkom vremenu uspio popeti na vrh ljestvice popularnosti njemačkih političara. Radom Borisa Pistoriusa zadovoljno je 52 posto ispitanih. Slijede dvoje političara Zelenih Annalena Baerbock (47 posto) i Robert Habeck (41 posto). Radom kancelara Olafa Scholza zadovoljno je 38 posto. 

Njemački kancelar ovih sedmica puno putuje u posjetu vodećim liderima širom svijeta. Između ostalog Scholz je boravio u posjeti Washingtonu gdje je razgovarao sa američkim predsjednikom Joe Bidenom. Ovo je drugi put da je američki predsjednik Joe Biden primio kancelara Olafa Scholza u Bijeloj kući. Kada je riječ o podršci ukrajinskom ratu, dvije zemlje su najbliži partneri.

Kancelar Olaf Scholz i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock žele nanovo definirati njemačku vanjsku politiku i traže bliže saveznike. Rusija više nije partner nakon napada na Ukrajinu. Također je porastao i skepticizam o velikoj ekonomskoj i političkoj ovisnosti o Kini – iako se ta zemlja predstavlja kao mogući posrednik u ukrajinskom ratu. Ako Nijemce pitate za najpouzdanijeg partnera na svijetu, 59 posto odgovara da su to SAD. Drugo mjesto zauzima Ukrajina sa 47 posto. Slijedi Indija s 33 posto. Kina je važan vanjskopolitički partner za samo osam posto Nijemaca. 

Rekordna podrška za CDU/CSU

Vanjsku politiku uvelike određuje vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a. U ocjeni rada Savezne vlade jedva da je bilo promjena. Jedna trećina se izrazila pozitivno, dvije trećine kritično. Opozicija jasno može profitirati od ove ocjene.

Ako pitate Nijemce za koju bi stranku glasali da su savezni izbori naredne nedjelje, CDU/CSU ima najveću podršku zahvaljujući kojoj je na dvogodišnjem rekordu. Dobila je podršku za četiri posto više, koja sada iznosi 31 posto. Tri stranke u vladajućoj koaliciji, s druge strane, moraju prihvatiti gubitke. SPD bi dobio 18 posto (-2). Zeleni bi došli do 17 posto (-1). A posrnuli FDP također bi morao izgubiti još jedan postotak i došao bi na šest posto. Vrijednosti za AfD se gotovo ne mijenjaju: 14 posto (-1). Ljevica bi mogla računati sa 5 posto (+1). 

Njemačka je još daleko od jednakosti

Vlada je dugo planirala jedno: feminističku vanjsku politiku. Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock predstavila je ove sedmice svoj koncept te politike. On predviđa da se ženama da veća važnost.

Datum predstavljanja nove, feminističke vanjske politike pažljivo je biran; samo nekoliko dana prije 8. marta, Međunarodnog dana žena, kojim se želi skrenuti svjetska pozornost na neravnopravan tretman žena. Ipak u mnogim dijelovima svijeta - uključujući Njemačku - ravnopravnost spolova još uvijek je više san nego stvarnost. Na primjer, Savezni ured za statistiku utvrdio je da u Njemačkoj žene zarađuju u prosjeku 18 posto manje od muškaraca po satu rada.

77 posto žena osjeća se zapostavljeno kada je riječ o pitanjima plaće i nadnice. Žene se također vide u izrazito nepovoljnom položaju kada je riječ o osiguranju u starosti (77 posto) i brizi za rodbinu (69 posto). I većina muškaraca to tako vidi. Međutim, mišljenja muškaraca i žena uvelike se razlikuju, kada je riječ o popunjavanju rukovodećih pozicija ženama. Ispitivanja infratest-dimapa su pokazala da samo 47 posto muškaraca smatra da su žene u nepovoljnijem položaju. Žene to vide sasvim drugačije: njih 61 posto smatra da jesu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu