Arapski svijet podijeljen u bliskoistočnom konfliktu

Ponekad mali incidenti na rubu otkrivaju stvari onakvima kakve jesu. Kada je šef radikalno-islamskog Hamasa Kaled Mašal prije izvjesnog vremena najavio da je odbio poziv na razgovore u Kairo, nije trebalo čekati dugo na odgovor. Mešalova tvrdnja je još jedna karika u lancu laži koju širi ova palestinska organizacija, saopštile su grubo egipatske diplomate. One su jasno stavile do znanja da u sukobu u Gazi, Kairo ne stoji na strani Hamasa.

Neprijateljstvo između egipatskog vođstva i Hamasa je duboko. Hamas je krajem 1980-tih nastao iz organizacije Muslimansko bratstvo i do danas s njom održava bliske veze. Vođstvo u Kairu međutim proganja islamiste otkako je prije godinu dana svrgnulo predsjednika Muhameda Mursija. Od tada ono provodi nasilje nad sljedbenicima Muslimanskog bratstva. Zbog toga nije ni u interesu egipatske vlade da Hamas u krvavom ratu u bilo kojem obliku izađe kao pobjednik.

Isto kao i Izrael i Egipat želi uništiti tunel između Pojasa Gaze i vanjskog svijeta kako bi se prekinuo kontakt između radikalnih Palestinaca i egipatskih ekstremista na poluotoku Sinaj. Jer, novi egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi je svojim biračima prije svega obećao sigurnost.

Hamas protiv Al-Sisija

Odbojnost je obostrana. "Hamas želi obrukati Al-Sisija", kaže Yussri al-Azab sa kairskog Al-Ahram centra za strateške studije. "Želi ga prisiliti da duže ostavi otvoren granični prijelaz kod Rafaha. Također želi pokazati svijetu da Egipat više ne igra ulogu jake regionalne sile".

Za rješavanje konflikta u Pojasu Gaze egipatski stav ima velike posljedice. U vremenima kada je na vlasti bio dugotrajni vladar Hosni Mubarak, ali kasnije i pod okriljem Mursija, ova zemlja je važila kao dovoljno neutralna da u kriznim situacijama može posredovati između Palestinaca i Izraelaca. Sada je međutim i Kairo dio konflikta i ne može preuzeti ulogu iskrenog posrednika.

Rješiti konflikt je teško jer je Egipat umiješan i u svojevrsni hladni rat između zemalja Golfskog zaljeva, kaže ekspert za Bliski istok iz njemačke Fondacije za nauku i politiku, Guido Steinberg. U tom hladnom ratu različite pozicije zauzimaju mali ali bogati emirat Katar i naftom bogata Saudijska Arabija. Dok Katar podržava Hamas, Saudijska Arabija važi kao saveznik Egipta.

Katar i Saudijska Arabija

Već nakon svrgavanja Mursija, Rijad je velikodušnom finansijskom pomoći podržao vladu na Nilu. Saudijska Arabija u političkom islamu Muslimanskog bratstva vidi ideološku konkurenciju i opasnost za sopstvenu vladavinu.

Kada se saudijski kralj Abdullah u nedavnom tv obrćanju javio za riječ, on je osudio "ratne zločine" protiv Palestinaca, ali niti jednom rječju nije pomenuo Hamas.

Nasuprot tome, Katar je bio zaštitnik Muslimanskog bratstva i do danas važi kao najvjerniji saveznik Hamasa. Pri tome ovaj emirat usko sarađuje sa Turskom. Ove dvije zemlje zajedno rade na inicijativi za prekid vatre koja bi više trebala uvažiti interese Hamasa nego što to čini kairska varijanta. SAD istina pokazuju simpatije za te aktivnosti, ali inicijativu odlučno odbijaju Egipat i Izrael.

Egipatski predsjednik Al-Sisi i saudijski kralj Abdulah se nalaze u komplikovanoj situaciji. Javno mnjenje u njihovim zemljama je gnjevno zbog velikog broja palestinskih žrtava. Pored toga, u Egiptu kruže glasine da Kairo u saradnji sa Izraelom postupa protiv Palestinaca, kaže egipatski autor Fahmi Howeidi. Ukoliko rat bude trajao dugo i ukoliko se i dalje bude povećavao broj poginulih Palestinaca, moglo bi porasti nezadovoljstvo protiv ova dva vladara.