App - otvorena vrata za kriminal

Facebook i WhatsApp spadaju u najomiljenije Smartphone-Appove. To proizilazi i iz ankete među korisnicima Deutsche Welleove stranice socijalnih medija. I rječnici, programi za elektronsku poštu, te Google+ instalirani su na telefonima korisnika DW-a. Pri tome je posebice potreban oprez kod korištenja Facebooka i WhatsAppa, kažu oni koji rade na zaštiti podataka. "WhatsApp je najvjerojatnije najveći telefonski imenik na svijetu", upozorava Dirk Kuchel iz magazina Computerbild. "Oni o svakome znaju sve: gdje se nalazi, ko je on, i sa kim je prijatelj."

Kuchel kaže da je problem kod ovog Appa to da ovaj program skida komplentan privatni telefonski imenik. "A niko se ne pita kako oni zapravo zarađuju svoj novac", kritizira Kuchel. App košta sasvim malo. To ni u kom slučaju ne može pokriti troškove milijardi poruka koje iz dana u dan kruže internetom. Umjesto toga vjerojatno je da preduzeće na neki način te podatke iskorištava, moguće je i prodaje, kaže Kuchel. "Na internetu danas vrijednosti ne predstavlja u prvom redu novac, već podaci", kaže Kuchel.

Hakeri žele podatke

Eksperti za pitanje socijalnih medija nisu zabrinuti samo zbog moguće zloupotrebe podataka od strane preduzeća. I hakerski napadi na smartphonove i tablet računare su sve češći. Hakeri su pronašli različite puteve za dolazak novca zahvaljujući provaljivanju u mobilne uređaje. Oni za sebe koriste mogućnosti tih uređaja i prikupljaju osjetljive podatke. Stoga je često lako obaviti cyber kriminal. Brojni korisnici pametnih telefona i dalje se vrlo naivno odnose prema podacima, kaže novinar i ekspert za internet Robin Cumpel i povlači paralelu: "Kada je uveden sigurnosni pojas u automobilima, ljudi su i tada rekli: Kakva je ovo glupost? Danas se podrazumijeva da ga koristimo." Dakle generacija koja odrasta sa pametnim telefonima morala bi se sasvim drugačije odnositi prema svojim podacima na mreži nego oni koji danas imaju 35 ili 40 godina ili su još stariji, vjeruje on. "Za njih je odnos prema pametnim telefonima u brojnim aspektima još uvijek nov."

Pri tome bi svaki vlasnik smarthphona morao voditi računa o najvećoj mogućoj sigurnosti svojih podataka, smatra Dirk Kuchel. "Postoje napadi sa svih strana. Iz kriminalnih krugova i iz ekonomske branše, koja čini da ljudi nisu svjesni da plaćaju svojim podacima, ali i od strane države." Najnoviji primjer državne krađe podataka sa smarthphon-appova je američka tajna služba NSA. Kako je koncem januara pisao New York Times ova tajna služba je iz igrice "Angry Birds" sakupljala podatke kao što su primjerice starost ili pol igrača. List se pozvao na dokumente koje je otkrio bivši uposlenik ove službe Edward Snowden. Šta tačno NSA radi sa tim podacima nije jasno, baš kao ni činjenica da je App za džepnu lampu, koji je skinut više od 50 miliona puta, nepitajući korisnike mjesto njihovog stanovanja proslijedio osnivaču ovog Appa. "Obajšnjenje šta sa tim žele su ostali dužni", kaže Kuchel.

Sveobuhvatne zaštite za sada nema

Robin Cumpel smatra da prije svega treba biti oprezan kada je riječ o skidanju besplatnih App-ova. "Ako jedan program košta pet eura, a u sličnoj formi kod drugog proizvođača postoji i besplatan, onda će se većina korisnika odlučiti za besplatni program" a da pri tome neće razmišljati da se može raditi o Appu koji "usisava" podatke. Doduše to je, kako kaže Cumpel, moguće i kod Appova koji nisu besplatni, ali upravo kod bespaltnih programa se mora uvijek pitati iz koji razloga ih proizvođač nudi besplatno i na koji način time u konačnici želi zaraditi novac.

No niko se ne može zaštititi u potpunosti: "Apple nas štiti od golišavih fotografija i ima fobiju od golotinje", kaže Kuchel. "Umjesto toga bolje bi bilo kada bi isključili programe koji sadrže viruse." No Apple-ov sistem je još uvijek manje ugrožen virusima, nego konkurentski android-sistem koji je daleko više rasprostranjen. Prema podacima lista Computerbild App-ovi za skreniranje virusa za smartphone još dugo neće biti na zadovoljavajućem nivou. Dakle ni jedan program na tržištu trenutno ne nudi sveobuhvatnu zaštitu.

Brojni proizvođači iskorištavaju udobnost vlasnika smartphona, smatraju eksperti. "Kada je riječ o korištenju WhatsApp-a moguće je da sami dodate izabrane prijatelje, a da preduzeće pri tome ne dobije automatski cijeli telefonski imenik", savjetuje Cumpel. Stoga je njegov zaključak sljedeći: korisnici bi trebali uvijek prvo razmisliti o tome koje funkcije neki App treba da bi zaista funkcionirao. Ukoliko postoje sumnje, onda ga ne bi trebalo instalirati."

Autori: Christian Ignatzi / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić