Američke atomske bombe u Njemačkoj: „Spremni smo“

Ako bi baš zagustilo, piloti bi ispalili atomske bombe. Tomas Šnajder (56) je pukovnik njemačkih vazdušnih snaga i komandant 33. taktičkog krila. Nosi maslinasti pilotski kombinezon, oko njega su u kancelariji modeli aviona, najčešće Tornada.

„Letim na Tornadu već 25 godina“, kaže Šnajder za DW. „To je lijep, predivan avion."

Ali, Tornado je i star avion. Posebno za jedan zadatak koji mu je namijenjen u njemačkoj vojsci. Naime, Bundesver je obavezan da u slučaju krajnje nužde ima avion koji može da se naoruža američkim nuklearnim oružjem.

„Srce mi se cijepa“, kaže Šnajder o penzionisanju njegovog omiljenog aviona. „Ali sada dobijamo avione pete generacije. F-35 je jedan od najboljih koje imamo u NATO-u. Ponosni smo i radujemo se što ćemo ga dobiti ovdje.“

„Znamo šta nam je činiti“

Njemačka ulaže milijarde evra u vojsku. Od ruske agresije na Ukrajinu više u vlastima niko ne priča o Njemačkoj bez atomskog oružja – iako su vladajući Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali to planirali koalicionim ugovorom kada su prošle godine formirali Vladu.

Jedna anketa kaže da su i Nijemci – ranije veoma kritički raspoloženi prema atomskim bombama – danas u većini za to da se američke nuklearne bombe tipa B61 zadrže u bazi Bihel na zapadu Njemačke.

„Znamo šta nam je činiti. Naš zadatak je nuklearno odvraćanje u sklopu NATO-a. To treniramo preko četrdeset godina. Spremni smo“, kaže Šnajder. I dodaje da se nada kako nikada neće morati da ispali atomsko oružje.

Vazduhoplovna baza Bihel se upravo rekonstruiše, pista se obnavlja. Potrebni su novi hangari za avion F-35.

Slabašni protesti

To se nikako ne dopada grupici ljudi koji su napravili protestni kamp ispred baze. Ukupno je tu dvanaest mirovnih aktivista koji od papira prave cvijeće i druge simbole mira.

„Da, malo nas je“, kaže Johanes Eler (32) iz Međunarodne kampanje za ukidanje atomskog oružja. „To je jedan od razloga što sam se angažovao. Činilo mi se da tek mali broj ljudi zanima ova tema, iako je tako važna i prijeteća“, kaže on za DW.

Kao uspjeh mirovnog pokreta Eler vidi to što je prije pet godina (7. Jula 2017.) potpisan ugovor o zabrani atomskog oružja. Potpisale su ga 122 zemlje – nijedna od njih nije nuklearna sila – a ratifikovalo 66 država. Eler se zalaže da Njemačka pristupi ugovoru.

„Dok god ima atomskog oružja, to znači da će kad-tad biti upotrijebljeno“, kaže aktivista. „Moramo to da spriječimo“, priča, dok iznad gromoglasno prolijeću dva Tornada.

Mještani navikli

Mjestašce Bihel kod kojeg je baza živi od prisustva vojske. Pred jednim kioskom brze hrane sa turskim specijalitetima i sada vojnici strpljivo čekaju da kupe doner i pomfrit.

„To znači radna mjesta za ljude ovdje, svi smo stoga sretni“, kaže Verner Gevenih (65), penzioner koji takođe čeka u redu. „To sa atomskim oružjem nam ne smeta, sa time živimo već mnogo godina. Ako dođe do atomskog rata, onda smo ionako svi gotovi, živjeli pored baze ili daleko od nje.“

Vojnici su pokupili hranu i odlaze dalje. U prolazu kažu da ih aktivisti pred bazom ne zanimaju. Sve dok ne blokiraju ulaz, neka demonstriraju do mile volje.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu