Alternative grijanju gasom

Zbog visokih cijena gasa mnogi Nijemci sada smanjuju grijanje u svojim domovima jer se potrošeni gas jedva može platiti. Zalihe gasa u Njemačkoj su rekordno niske, što ekspertima zadaje brigu i mnogi od njih izlaz iz te situacije vide u alternativi za grijanje gasom.

„Na sceni je gasna kriza"

Sredinom januara su gasne rezerve u NJemačkoj bile popunjene samo 46,5 posto, a mjesec ranije gotovo 58 posto. Uskladištene količine se stoga primjetno smanjuju. Nestašica postaje posebno jasna kada se pogleda prethodna godina. Skladišta gasa u Njemačkoj su u januaru 2021. bila popunjena 58,2 posto, a u decembru više od 79 posto.

Trenutno je na sceni gasna kriza, kaže Claudia Kemfert, odgovorna za upravljanje energijom na njemačkom Institutu za ekonomska istraživanja (DIW). Svi moraju znati "da se u budućnosti moramo okretati od gasa i učiniti sve da bi više uštedili. To je moguće i u kratkom roku, ali je takođe važno insistirati na okreće od fosilnog prirodnog gasa, posebno kada je u pitanju predstojeće renoviranje neke zgrade", kaže Kempert.

Solarni sistem samo djelimično zamjenjuje gas

Dalji razvoj cijena gasa je vrlo teško predvidjeti, kaže Thomas Zwingmann, energetski konsultant u Centru za savjetovanje potrošača u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. "Mi u ovom trenutku pretpostavljamo da će se, suprotno našoj prvobitnoj procjeni, trenutni trend nastaviti još nekoliko mjeseci. Dugoročno, procjenjujemo da će cijena gasa opet donekle opasti", kaže Zwingmann. Ali Savjetovalište za potrošače pak preporučuje da se građani informišu o alternativnim izvorima energije potrebne za grijanje.

„Koja mogućnost dolazi u pitanje i da li se ona isplati ovisi o tome koliko je neka zgrada dobro izolirana, kolike su grijne površine i koliko ljudi u njoj živi“, kaže Zwingmann. Termalni solarni sistem je ekonomičniji za domaćinstva sa više od četiri osobe. Međutim, to ne znači da se tako može isključiti zavisnost od gasa. "Dio gasa - oko 15 do 20 posto – zamijenio bi se solarnom energijom", procjenjuje stručnjak iz Savjetovališta za potrošače.

Pelet ili toplotne pumpe kao alternatriva gasu

Potrošačima je za međuskladištenje peleta potrebna posebna prostorija. Da li se kotao na drveni pelet isplati financijski ovisi o tome koliko je star sistem plinskog grijanja i da li se plinski kotao eventualno mora zamijeniti. Ako pak predstoje ovi troškovi, prema procjeni Savjetovališta za potrošače, promjena bi se mogla isplatiti. Osim toga, troškovi ovise i od kretanju cijena drvenog peleta. Stoga, kako još ističu, paušalna procjena nije moguća. Instalacija kotla na pelet je prilično složena zbog izgradnje skladišta.

Druga mogućnost bi bilo grijanje toplotnom pumpom. Toplotne pumpe izvlače toplinu iz okoline, koja se može nalaziti u zraku, vodi ili zemlji. Uz pomoć dobijene energije, rashladno sredstvo se isparava u izmjenjivaču topline i zatim komprimira. Rashladno sredstvo se zagrijava, te dovodi do zagrijavanja vodu za piće do željene temperature i zatim se ponovo kondenzira. Potom taj ciklus počinje ponovo.

Da bi toplotna pumpa mogla da radi na klimatski prihvatljiv i ekonomičan način, prostorije moraju biti dovoljno zagrijane sa najnižom mogućom neophodnom temperaturom. To je temperatura do koje se u kotlu mora zagrijati voda za grijanje prije nego što ona uđe u grijna tijela. Za eficijentan učinak sistema grijanja ona ne bi trebala biti veća od 50 stepeni.

Toplotna pumpa se može finansijski isplatiti

„Sa naše tačke gledišta, toplotna pumpa može biti najbolje rešenje ako su termalne pretpostavke objekta odgovarajuće. To znači da su grijne površine toliko velike da je najniža neophodna temperatura sistema maksimalno 50 stepeni“, objašnjava Zwingmann. „Ako još struja za toplotnu pumpu dolazi iz obnovljivih izvora energije, onda imamo sistem grijanja koji može da radi u potpunosti bez emisije CO2.“

Ako se treba instalirati zračna toplotna pumpa i ako su grijna tijela takva da je najniža osnovna temperatura dovoljna, tada je ulaganje potrebno za zamjenu podnošljivo i uporedivo sa ugradnjom novog plinskog kotla. Tome treba dodati cijevi, koje bi iz vanjske jedinice dolazile u kuću.

Savjetovalište za potrošače, na temelju iskustava, swmatra da je trenutno teško moguće brzo izvesti takvu promjenu sistema grijanja. "Zanatske firme su prebukirane. Osim toga, za prelazak na toplotnu pumpu potrebni su majstori koji imaju iskustva sa tim uređajima u postojećim zgradama. Ovdje je bitno planirati sistem tako da odgovara kući i potrebama onih koji u njoj stanuju“, savjetuje Zwingmann. Prilikom planiranja sistema uvijek bi se trebao napraviti i proračun toplinskog opterećenja.

Ušteda kroz energetsku optimizaciju

Novac se ne može uštedjeti samo uz pomoć . Vlasnici kuća također bi trebali razmišljati o energetskoj optimizaciji kuće, preporučuje stručnjakinja iz DIW-a Kemfert. Dugoročno je, ističe ona, važno oslanjati se na obnovljive izvore energije.

Centar za savjetovanje potrošača također preporučuje da se provjeri sobna temperatura. "Na primjer, 19 stepeni je često dovoljno u kuhinji i hodniku. U dnevnoj sobi ili radnoj sobi nekad je potrebna temperatura od 22 stepena. Prostorije koje se različito zagrijavaju trebale bi biti odvojene jedna od druge zatvorenim vratima", kaže Zwingmann. "U suterenu također treba izolovati cijevi kroz koje teče topla voda. Podrum bi trebao biti odvojen od grijanih prostora dobro izolovanim vratima."

fs/je/wdr/tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu