Alma Zadić: Istovremeno Austrijanka, Bosanka i Evropljanka
8. januar 2020
Ugledni švajcarski List „Neue Zürcher Zeitung" (NZZ) donosi portret Alme Zadić, novoimenovane austrijske ministrice pravde.
Pored isticanja već opštepoznatih činjenica o ovoj mladoj doktorici pravnih nauka, poput, njenog bh. porijekla, dolaska u Austriju kao izbjeglice i besprijekorne biografije, kolumnist NZZ-a piše i o tome kako je Zadićeva studirala pravo zajedno sa Sebastianom Kurzom.
„Za razliku od Kurza, koji je prekinuo studij, te se počeo baviti politikom, Zadićeva je doktorirala i uspjela napraviti međunarodnu karijeru, između ostalog i kao Fulbright-ova stipendistica: `Različitost New Yorka mi je ukazala da se istovremeno može biti i Austrijanka, Bosanka i Evropljanka`, izjavila je ona nedavno. Svoje mjesto u društvu eksperata za međunarodno pravo i ljudska prava Zadićeva je izborila radom u advokatskim kancelarijama, kao i na Haškom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije", piše NZZ.
Izazovi pred Almom Zadić
Ministarstvo koje Zadićeva preuzima, navodi se dalje, nije samo u finansijskoj krizi, već se suočava i sa unutrašnjim borbama za vlast, što neće olakšati rješavanje skandala prethodne vlade (ÖVP-FPÖ).
„Važno je ko je na vlasti, izjavila je ona nedavno, a ministrica koja nije rođena u Austriji mogla bi napraviti promjenu. Novu vladu ona vidi kao uzor u borbi protiv polarizacije. `Kada sam bila dijete, vidjela sam šta se može dogoditi kada se grupe podstaknu jedna protiv druge. To se nikada više ne bi smjelo ponoviti`", neke su od njenih izjava koje su izdvojene u članku švajcarskog glasila.
Pred njom su, kako se navodi na kraju teksta, i napadi desničara koji je pokušavaju diskreditirati: Ona je već bila meta kampanje FPÖ-a i ekstremno desničarskog identitarnog pokreta. Oni protiv nje koriste nepravomoćnu novčanu kaznu kako bi joj se uskratio kredibilitet za ministarski položaj. Portal `Wochenblick`, blizak FPÖ-u, Zadićevu opisuje kao `rođenu muslimanku` i optužuje je za povezanost s islamistima. To bi, zaključuje autor NZZ-a, mogla biti naznaka za stil koji će FPÖ ubuduće njegovati u opoziciji kako bi povratio povjerenje svojih deziluzioniranih i odbjeglih birača.
VW od Preventa traži preko 100 miliona eura odštete
Njemački automobilski gigant Volkswagen (VW) od svog bivšeg liferanta bh. kompanije Prevent na sudu traži milionsku odštetu. VW je naveo da je prekidima proizvodnje i pravnim sporovima s bosanskohercegovačkom grupacijom uzrokovna dugogodišnja šteta veća od 100 miliona eura. O tome pišu brojni njemački listovi.
Na Višem pokrajinskom sudu u Braunschweigu, kako se navodi u magazinu „Manager", podnesena je samo prva tužba koja se odnosi na potraživanja Škode - VW-ove firme-kćerke. Koji sudovi su nadležni za odštetu koju će tražiti ostale automobilske marke u sastavu koncerna, kako dalje piše, treba utvrditi Viši regionalni sud u Drezdenu
„Dva manja VW-ova liferanta dijelova za automobile, ES Guss i Car Trim, u avgustu 2016., nakon preuzimanja od strane Preventa, prestali su opskrbljivati Volkswagen autodijelovima s namjerom da osiguraju veće cijene. Zbog toga je, kako je istaknuto iz VW-a, obustavljena proizvodnja u šest njemačkih postrojenja", piše njemački poslovni list „Handelsblatt".
U ovom listu se navodi kako su nesuglasice počele u trenutku kada je Nijaz Hastor upravljanje Preventom prepustio svojim sinovima Kenanu i Damiru. „Porodica Hastor se od tada razvila u svojevrsnog VW-ovog intimnog neprijatelja.Prevent se već godinama spori s njemačkim proizvođačem automobilaoko uslova isporuke - i uvijek iznova pred sudom", piše u „Handelsblattu".
Nije riječ samo o novcu
„U ovom sporu nije riječ samo o novcu, već prije svega o odnosu proizvođača i dobavljača, kao i o pitanju ko ima veći uticaj. ´Nekima se svidjela činjenica da se neko od dobavljača konačno pobunio, ali je Prevent sa zamrzavanjem isporuke, otišao predaleko´, ističe stručnjak za autoindustriju Stefan Bratzel. Bilo je jasno da VW neće dugo izdržati to da ga dobavljač uzme za taoca i sa stajališta proizvođača, kaže Bratzel, podnesena tužba predstavlja poruku ostalim liferantima", zaključuje se u „Handelsblattu".