Ako na mladima svijet ostaje, BiH se ne piše dobro

Čuvena izreka „na mladima svijet ostaje“, odavno je mrtvo slovo na papiru u političkom životu Bosne i Hercegovine. I ne radi se o floskuli već brojkama koje pokazuju da je na prošlim lokalnim izborima u BiH tek 16.52 odsto birača mlađih od 30 godina iskoristilo svoje pravo glasa. I razlog za to nije nezainteresovanost za budućnost, jer ih se sve više uključuje u potragu za njom, ali van granica BiH. Oni, koji i dalje ostaju u BiH, ne vide perspektivu s obzirom na, kako kažu, sve devijacije koje su prisutne u posljednje tri decenije.

Lažu nas 30 godina 

„Mladi se ne mogu zaposliti, sve je stranački“, „Ne znam, sve je isto i prije i nakon izbora, malo nas misli da može nešto da promijeni", „Ne izlazim na izbore jer nemam neke nade u bolje. Svi idu vani“, „Ja mislim da uvijek postoji neka partija koja može privući mlade osobe da glasaju“, „Pametni su jer ne izlaze. Lažu nas zadnjih 30 godina".

Ovako razmišljaju mladi iz Sarajeva, Banjaluke i Zenice, koji u političkom fokusu imaju loše stanje u društvu, stranačko zapošljavanje, kriminal i koripciju, te sumnju u to da bi njihov glas mogao nešto promijeniti. Istina, ima i onih koji više nisu mogli čekati promjene koje bi zavisile od njihovog glasa, pa su se aktivno uključili u izborni proces. Jedan od njih je Aleksandar Jokić iz Banjaluke, kandidat za odbornika u skupštini Grada Banjaluka. Nažalost, mladi su kaže letargični i apatični svake godine sve više, što je posljedica koja je infantilno usmjerena ka mladima, kao da se radi o „nižim bićima“, a ne najaktivnijim članovima društva.

„Programi za mlade su stalno usmjereni na zabavu, sport i malo obrazovanje. A zapravo sva politika je politika za mlade i nama mladost odlazi upravo jer su isključeni iz kreiranja svakodnevnice. Smatram da je pogrešno imati posebnu politiku i program za mlade, nego treba zainteresovati mlade da učestvuju u kreiranju stvarnosti. Njih se najviše tiče svaka politička odluka i treba im tako i prići“, kaže Jokić, naglašavajući da će u suprotnom ostati samo „mladi lideri“, koji su u startu izgubljena grupa budućih budžetskih korisnika bez većih ambicija.

On ne vjeruje u nagovor birača već u davanje adekvatne ponude, jer je taj segment kako kaže nedostajao dok je bio sa druge strane glasačkog listića. Zbog toga je svoje znanje i vrijeme stavio na raspolaganje društvu, koje će dati svoj konačni sud.

„Ako me građani izaberu, ja ću rado da se odazovem. Ako me ne izaberu, neću to smatrati porazom, nastaviću da budem advokat i građanski aktivista kao i do sada, jer to volim mnogo više od politike. Nema pogrešnog izbora, imaju samo posljedice izbora sa kojima moramo da živimo“, kaže Jokić.

Ne znaju razliku između izvršne i zakonodavne vlasti

A stanje nije dobro ni „na terenu“, s obzirom na ono čime mladi ljudi u BiH raspolažu, kada je riječ o političkim procesima. Institut za razvoj mladih Kult predstavio je rezultate istraživanja koji su pokazali da mladi politiku najčešće povezuju sa kriminalom, korupcijom, stranačkim zapošljavanjima i nacionalizmom. Značajan postotak mladih ne zna razliku između zakonodavne i izvršne vlasti a ne briljiraju ni u informisanosti.  

„Skoro dvije trećine mladih ne zna da je na čelu Savjeta ministara Borjana Krišto. 62 odsto mladih nije znalo ko je premijer Republike Srpske, a svaka četvrta osoba smatra da je Milorad Dodik premijer. Preko 50 odsto nije znalo ko je premijer Federacije Bosne i Hercegovine“, kaže Azizi Đipa, iz Instituta za razvoj mladih Kult, napominjući da je istraživanje pokazalo da polovina mladih ne vjeruje političarima i onom što zagovaraju.

Nekoliko je dana do izbora, a prema procjenama stručnjaka i ove godine će na birališta više starijih birača. Analitičar Vehid Šehić, smatra da je to potpuno očekivano, s obzirom na nepovjerenje prema političarima. Još ako se uzme u obzir činjenica da mlađu populaciju u dijaspori skoro da ne zanimaju izbori u BiH, što se vidi iz ogromnog pada broja registrovanih birača iz inostranstva, stvar je potpuno jasna.

„Kada ne vjerujete u institucije ove države, onda ne samo da nemate interes da ne glasate, nego nemate interes ni da živite u BiH. Zašto je na desetine hiljada mladih napustilo ovu zemlju? Pa kako vjerovati državi ,koja počiva na kriminalu i korupciji“, retoričkim pitanjem se izražava Šehić, uvjeren da se stanje neće popraviti dok se sistemski ne počnu mijenjati stvari.

Uključivanje u proces obrazovanja

Prema podacima Istinomjera, bh. portala koji prati predizborna obećanja i njihovu realizaciju u mandatnom periodu, ogroman je jaz između datih obećanja i onoga što je ispunjeno. Na lokalnom nivou ispunjenost predizbornih obećanja je 50 odsto, dok su u svega 13 opština i gradova vlasti ispunile dvije trećine datih obećanja. Mladi uglavnom nisu zainteresovani ni za ispunjenost datih obećanja, a prijedloga za poboljšanje ovakve političke svijesti ima. Prva stepenica mogla bi biti uključivanje ovog segmenta u nastavni proces. 

„Jedan od ciljeva nam je upravo to, da ukažemo institucijama vlasti da počnu ozbiljnije da razmišljaju o uvrštavanju ove teme u formalni proces obrazovanja ali i da podstaknemo sve da se aktivnije počnu baviti ovom temom“, kaže Nevio Bruka iz Kulta.

Tradicionalno, najviše discipline na dan izbora i dalje imaju glasači preko 60 godina starosti kojih je čak 70 odsto. Analitičari predviđaju sličnu izlaznost i na lokalnim izborima 6. oktobra, gdje je u Centralni birački spisak upisano 3,4 miliona birača. Izbori su raspisani za 58 opštinskih vijeća u Federaciji BiH, 53 skupštine opština u Republici Srpskoj, 111 načelnika opština u Bosni i Hercegovini, 21 gradsko vijeće u Federaciji, 10 skupština gradova u RS, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko Distrikta.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu