„Ako mi povećaju stanarinu, objesit ću se!“
16. decembar 2018
Edeltraud Wude ima 72 godine, zbog bolesti živi u prizemlju zgrade u Thiemannstraße u Berlinu. I njena kćerka živi u istoj ulici, tako da je redovito posjećuje. Tu živi od 2011. i baš uoči ovog Božića je dobila „čestitku" od komunalne uprave: i njen stan je promijenio vlasnika i sad je jedan investicijski fond njen stanodavac.
Za gospođu Wude to može značiti samo jedno: investitor će sasvim sigurno htjeti pokriti svoju investiciju. A to znači i da njena stanarina više sigurno neće ostati 550 eura za stančić od pedesetak četvornih metara u Neukölnu – za berlinske okolnosti je to već i više nego jeftino. Za list Berliner Morgenpost kaže: „Ako mi povise stanarinu, objesit ću se!"
Umirovljenici protiv golemog novca
Novi vlasnik stana ove umirovljenice je i više nego „veliki igrač": nije samo njen stan promijenio vlasnika, nije samo prodana čitava njena zgrada, nego praktično čitava ulica Thiemannstraße i dio Böhmische Straße što čini oko 140 stanova. A i to je tek dio sklopljenog posla kojim je PFA, danski mirovinski fond Pension Forsikringsaktieselkab koji je jedan od najvećih u Europi, za 1,2 milijarde eura kupio 3.700 stanova diljem Njemačke. Thiemannstraße je tek jedan kontingent od oko 400 stanova koje je taj fond kupio u Berlinu.
Imovinom danskog fonda u Njemačkoj upravlja Domicil Real Estate Group iz Münchena i njegov poslovođa Khaled Kaissar se na njihovoj internetskoj stranici čak i hvali kako su „objekti pretežito u dobrim i veoma dobrim četvrtima u poželjnim okolinama za stanovanje. Povrh toga taj portfolio nudi dodatni potencijal povećanja stanarina". Mogu li biti jasniji planovi ovog fonda?
I Jürgenu Lehmannu je sve jasno: on je i rođen u tom stanu u Thiemannstreße, a sad mu je 79 godina. Tužno konstatira kako „nikad više neću naći dom kao što je bio ovaj."
Pravo leglo mutnih poslova
Makar je i u ovom poslu, barem kad se tiče ove ulice u Berlinu, mnogo toga čudnog: ova četvrt je proglašena za Milieuschutzgebiet – opet jedna njemačka nemoguća kovanica koja označava četvrt koja je zaštićena kao osobita životna sredina. I u kojoj, opet sasvim teoretski, zapravo uopće nije moguće kupiti stan koji je iznajmljen.
Ipak, kako se vidi u dopisu kojeg su svi stanari dobili u studenom, prodaja se dogodila još ljetos i nitko se nije usprotivio tom prijenosu vlasništva. Za zastupnika Bundestaga, socijaldemokrata i Berlinčanina Cansela Kizitepea je to potpun skandal: „Oni tu jedino žele ostvariti profit. A sama Danska je uvelike ograničila svoje tržište nekretninama", kaže zastupnik za Berliner Zeitung.
Natezanje barem oko Thiemannstraße još traje: sasvim teoretski, u ovom slučaju i sam grad može osporiti prodaju i otkupiti stanove koje se nalaze u takvom „zaštićenom" području. Ali u tom slučaju će ih morati i platiti – ne baš lagana zadaća za kronično praznu blagajnu Berlina.
Kokainom do nekretnina u Njemačkoj
A dok već i ova kupovina kuća i stanova u Njemačkoj danskog mirovinskog fonda ne izgleda baš posve „čista", to nije ništa u usporedbi što se inače dešava na tržištu nekretnina u Njemačkoj. Prošlog tjedna je organizacija Transparency International objavila studiju po kojem se upravo na taj način masovno „pere" novac ne tek sumnjivog, nego očito kriminalnog porijekla.
„Prema našim procjenama, samo 2017. je tako oprano preko 30 milijardi eura", rekla je šefica njemačkog ogranka organizacije Edda Müller. „Zakoni koji su na snazi u Njemačkoj i opremljenost istražnih tijela nisu u baš nikakvom odnosu prema neograničenim internacionalnim tokovima novca."
Tako se jedva ulazi u trag i poslovima na koju su Njemačku upozorili i talijanski istražitelji kojima su dospjele u ruke poslovne knjige mafije: zna se da su golemi iznosi čak i od prodaje kokaina tim putovima stigli u Njemačku i sa ovdašnjim nekretninama preko noći postali „pošten" novac.
Nekretnine su odličan posao za kriminalce: Christof Schulte, šef agencije FIU (Financial Intelligence Unit) se samo može složiti sa procjenom TI kako 15 do 30% kriminalnog novca odlazi u kupnju, gradnju ili održavanje nekretnina i apelira na javne bilježnike i posrednike da im jave sumnjive poslove.
A to se čini i više nego nerado: od oko 60.000 transakcija koje su se agenciji FIU učinile sumnjivima dobili su tek 20 prijava kako bi tu moglo biti nešto sumnjivo. Tu nije samo riječ o međunarodnom kriminalu: u nedavnom pretresu stanova i ureda jednog arapskog kriminalnog klana u Berlinu je zaplijenjeno i 77 stanova, kuća i zemljišta. Neki od vlasnika tih kuća u Berlinu su inače primali i socijalnu pomoć.