Akcize "pale", cijene u nebesima

Građani BiH, zadnjih su dana suočeni sa ogromnim rastom cijena osnovnih životnih namirnica. Mijenjaju se gotovo svakog dana a samo je litar jestivog ulja, poskupio na gotovo pet maraka, što je produkt pretjerane potražnje na tržištu, čime se stvara vještačka kriza, slažu se ekonomisti. 

„Ma nemoj me ništa pitati, šta me imaš pitati. Snimi, šta treba ja da ti kažem. Ne očekuješ valjda da ti kažem da smo jedva dočekali ovakve cijene, „Samo da ne bude gore“, kažu neki od građana, koje smo zatekli u kupovini.

Situacija je ista od Banjaluke, preko Tuzle i Sarajeva, do Trebinja, gdje su zabilježena poskupljenja svih osnovnih životnnih namirnica. Jedinim dijelom, za takvo stanje krivi su i građani. 

"Za ovo dodatno poskupljenje je upravo kriva ta pomama. Za ono prethodno, ulazni elementi, poput podizanja cijene energenata. To je samo jedan primjer kako se vještački stvara kriza, kao što će se stvoriti sa stanovima”, kaže ekonomista Svetlana Cenić. 

Kvadrat 5500 maraka

A cijene stanova vrtoglavo rastu. Od 2000 maraka, za koliko se prodavao kvadrat životnog prostora u Banjaluci prije 15ak godina, danas je dostigao cijenu od 5500 maraka. Cijena kvadata je samo za nekoliko mjeseci skočila za 20 odsto u svim većim gradovima u BiH. 

Nezapamćena kriza, ne samo u posljednjih nekoliko sedmica nego od početka pandemije, tržište nekretnina “oporavilo” je kao nikada prije, samo je pitanje, koliko je i to održivo. Ekonomisti kažu da nije i da je stvoreni ambijent, koje će se urušiti.

„Veliki broj ljudi, ne govorim o ovima koji peru pare i koji su kupovinom i investiranjem stvorili takvo tržište, me je kontaktiralo između ostalog za savjet gdje da drži pare. Da li kupovinom nekretnina. Ako hoćete da dobijete pare na sveto nikad, onda da. Te pare u tom iznosu, izvući nećete, jer su cijene sada nerealne“, kaže Cenić, koja ističe da će se prava situacija na terenu znati nakon što se stiša panika.

Cijena građevinskog meterijala, porasla je nekoliko puta od početka pandemije, što je istovremeno povećalo i cijenu nekretnina. I to je slučaj ne samo u BiH, već i u cijeloj regiji. S druge strane, oni koji se bave prodajom i distribucijom građevinskog materijala, imaju najave da bi cijena mogla biti još veća u nabavci, što bi moglo izazvati i nestašicu. Bojan Stanković, vlasnik kompanije „BK Bau service“ iz Banjaluke, kaže da je svjetsko tržište građevinskog materijala eksplodiralo, kada je riječ o cijenama i da će biti dobro ako se zadrži na ovom nivou.

"Nikad skuplje”

„Nikada skuplje nije bilo, što se tiče željeza, bloka, crijepa, stiropora, ljepila i svih ostalih primjesa. Ništa nije ostalo kao što je bilo. Prošle godine je cijena stiropora bila do sedam maraka po kvadratu a sada je skoro 12. Sve je poskupilo najmanje 20 odsto“, kaže Stanković, navodeći da pokušavaju maksimalno da zadrže cijene na prihvatljivom nivou za kupce. 

Još je rano za procjene, da li će biti gore, što se tiče rasta cijena, smatraju ekonomisti. Dvije su opcije: ili će cijene i dalje rasti, ili će ostati na ovom niovu. Značajan pad se ne očekuje. Dom naroda BiH razmatra danas (16.3.) ukidanje akciza na gorivo, koje je u zadnjih nekoliko dana takođe doživjelo numerički procvat, najveći do sada. Međutim, prema stavovima koji su se mogli čuti posljednjih dana, prvenstveno od prestavnika stranaka koji sjede u Domu naroda, prijedlog o ukidanju akciza neće biti usvojen. Osnovni razlog je, što nema zakonsko uporište, sa čim se slažu i ekonomisti. 

„Nije se poštovao zakon kada se ušlo u ovu proceduru, jer se entiteti moraju izjasniti, kao i Uprava za indirektno oporezivanje, što nije ispoštovano. Takođe, nema proračuna kako će se to odraziti u praksi. Na sve to, u prijedlogu je navedeno da će Savjet ministara nakon šest mjeseci procijeniti da produži takvu odluku. To je neustavno. Savjet mministara je izvršni organ a zakon se mijenja u parlamentu“, kaže Svetlana Cenić, upozorivši da, ukoliko ovakav prijedlog i zaživi, da će najveću štetu trpiti opštine, nakon što se od povrata PDV-a, namire viši nivoi vlasti.

„Znači, za one male opštine, kao što je Ljubinje, gdje ni trafika više ne postoji, jer nije bilo kupaca, 10 hiljada maraka kada im smanjite prihod, to je katastrofa“, kaže Cenić, ističući da se socijalna politika ne vodi fiskalnom politikom.

Svi prihodi za osnovne troškove

U tom kontekstu, Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH, zadnji put je urađena 2015. godine, prema kojoj 17 odsto stanovništva živi ispod granice siromaštva. Jedna trećina ukupnih mjesečnih izdataka, prema tada prikupljenim podacima, odnosila su se na hranu i piće, 27 odsto na održavanje stambene jedinice i režijske troškove, te u manjem postotku na aparate, odjeću , obuću i zdravstvo. Čak tri četvrtine ukupnih prihoda su osnovni izdaci, koji se ne mogu izbjeći a od ukupnog broja anketiranih, preko 80 odsto stanovništva prihode troši u cijelosti , bez bilo kakvog vida štednje.

„Anketa je alfa i omega vođenja socijalne politike. Ali njima se to ne radi, jer će se vidjeti da ima siromašnih značajno više nego 2015, što je procjena Svjetske banke. A oni našli fiskalnom politikom da vode socijalnu. Ne može“, zaključuje Cenić.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu