Aja Sofija: danas muzej, sutra džamija?

Uprava za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet) je drugu godinu zaredom u Aja Sofiji u toku ramazana organizovala zajedničko obavljanje molitvi i učenje Kur´ana. Molitve i učenje su prenosile televizije uživo. Inače, Aja Sofija više od 80 godina se koristi kao muzej.

Oštre kritike zbog vjerskog obreda i učenja Kur´ana u Aja Sofiji je uputila grčka vlada. „Aja Sofija je na listi UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine", navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova. „Pokušaj da se učenjem Kur´ana Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju je uvreda za Međunarodnu zajednicu koja zbog toga treba reagovati". Uznemirenost je pokazala i Konferencija evropskih crkava (KEK).

Turske nacionalističke grupe već dugo vremena pokušavaju da muzej ponovo pretvore u džamiju ne osvrćući se na bogatu istoriju ove građevine. Aja Sofija je izgrađena 537. godine u doba cara Istočnog rimskog carstva Justinijana. Aja Sofija je skoro hiljadu godina korištena kao crkva sve dok Mehmed II 1453. godine nije osvojio tadašnji Konstantinopolj i Aja Sofiju pretvorio u džamiju. Nakon toga su uz objekat sagrađena četiri minareta, kao i četiri stuba koji nose kupolu prečnika 32 metra na visini od 65 metara.

Kulturni šok Republike

Objekat je od tada skoro 500 godina pobožnim muslimanima služio za obavljanje vjerskih obreda. Mustafa Kemal "Atatürk", osnivač turske republike, 1935. godine je naredio da se Aja Sofija pretvori u muzej što je bio očigledan znak da je odlučan zemlju pretvoriti u sekularnu državu. U te svrhe je također ukinuo najviše vjerske i političke institucije islama, kalifat i sultanat.

Atatürk nije nikada krio da svoje sunarodnjake želi distancirati od religije. On je rekao da je islam udaljio Turke od njihovog izvornog identiteta. „Pod takvim okolnostima je turska nacija ličila onim koji su Kur´an učili napamet bez da su razumjeli ijednu jedinu riječ i na taj način postajali senilni".

Melanholija i zloupotrebljavanje

Želja za povratkom islamu koji u svojoj ekstremnoj varijanti predviđa čak i ponovno uvođenje kalifata, odavno je postala igračka za potkusurivanje političkih partija.

Diskusiju o Aja Sofiji su prvo počele ultrancionalističke grupe. Njih je slijedila i desno orjentisana Stranka nacionalnog pokreta (MHP). Ova stranka kao i partija predsjednika Erdogana (AKP) se bori za naklonost konzervativnih birača.

Turska nacionalna studentska unija je 2014. godine pokrenula kampanju potpisivanja peticije o tome da se Aja Sofija ponovo koristi kao džamija. Akcija je okončana 29. maja 2014. godine, na dan obilježavanja osvajanja Konstantinopolja. Tim povodom je tadašnji političar AKP i zamjenik premijera Bülent Arinc rekao: „Gledamo na tužnu Aja Sofiju i molimo boga da ne bude daleko taj dan kada će se ona ponovo smijati". Poruka glasi: Aja Sofija će se ponovo smijati tek kada bude džamija.

Udruženje mladih iz Anadolije se već nekoliko godina zalaže da Aja Sofija ponovo postane džamija. Predsjednik ovog udruženja Ali Ugur Bulut je u intervjuu kojeg je u junu 2014. godine dao magazinu Spiegel rekao da „građevina nije samo simbol Istanbula nego i „simbol muslimanskog osvajanja Kostantinopolja 1453. godine. Smatram da je naš zadatak da čuvano islamsko naslijeđe. Aja Sofija mora ponovo postati džamija".

Praznina u džamijama

Stranka turskog predsjednika Erdogana (AKP) je oštro reagovala na kritike Grčke zbog učenja Kur´ana u Aja Sofiji. „Umjesto da se turskom narodu čestita ramazan i „odabrana noć", grčko ministarstvo vanjskih poslova se odlučilo unakaziti učenje Kur´ana i ezana (poziv na molitvu)", navedeno je u saopštenju turskog ministarstva vanjskih poslova izdatog u petak.

AKP nije uvijek zastupala takav stav. Njen predsjedavajući, predsjednik države Erdogan, prije nekoliko godina je imao sasvim drugačije mišljenje o tome da se Aja Sofija ponovo pretvori u džamiju. On je tada rekao da oni koji to zahtjevaju prvo trebaju vidjeti kako da vjernicima napune druge džamije u Istanbulu.