Afrika 2025: Borba za demokratiju i privredni rast

U Mozambiku politički posmatrači strahuju da će se nemiri, koji su nakon predsjedničkih izbora u oktobru 2024. godine doveli do nasilnih protesta, nastaviti i tokom prelaska u novu godinu. Pristalice popularnog opozicionog lidera Venâncija Mondlanea optužuju represivnu vladajuću stranku Frelimo za izbornu prevaru. Oni su podnijeli tužbu Ustavnom sudu i zatražili dijalog s tom strankom, koja već pola stoljeća, od nezavisnosti Mozambika od Portugala, drži vlast.

Više transparentnosti na izborima

"Dijalog o fundamentalnim pitanjima, koja su ključna za pravedan izborni sistem, vlada ne shvata ozbiljno", kaže Adriano Nuvunga, direktor Centra za demokratiju i ljudska prava u Maputu, opisujući da je stanje u gradu "slično građanskom ratu".

Kriza demokratskih načela i normi i dalje je razlog za zabrinutost, kaže Serwah Prempeh, saradnica Africa Policy Research Insituta (APRI). Prempeh ističe da su Tunis i Mauritanija, na primjer, poduzeli korake ka demokratizaciji, ali su izbori u tim zemljama bili obilježeni nepravilnostima.

"Ovi problemi će se nastaviti i u 2025. godini ako zemlje ne ojačaju svoje institucije kako bi unaprijedile integritet i kvalitet izbora, transparentnost i višepartijski sistem", upozorava Prempeh. Ipak, demokratski napredak u nekim područjima je vidan i to daje razloga za optimizam.

Koaliciona vlada Južnoafričke Republike pod pritiskom

Godina 2024. donijela je ne samo mnoge izbore, nego i mirnu tranziciju s jedne dominantne partije na višepartijsku vlast, na primjer u Južnoafričkoj Republici, Mauricijusu, Bocvani i Senegalu. Tamo su opozicione stranke ostvarile značajan napredak. Južnoafrički analitičar Daniel Silke navodi da bi se ovaj trend mogao nastaviti i 2025. godine.

Za Južnoafričku Republiku, najveću industrijsku zemlju na kontinentu, ključni su izazovi nakon formiranja koalicije opozicione Demokratske alijanse (DA) s Afričkim nacionalnim kongresom (ANC) poslije istorijskog izbornog poraza ANC-a. "Vlada nacionalnog jedinstva pod pritiskom jer mora ostvariti rezultate", naglašava Silke s pogledom na lokalne izbore 2026. godine.

Ključ političkog uspjeha Južnoafričke Republike tokom naredne godine može biti otvaranje radnih mjesta i poticanje posrnule ekonomije. Zahvaljujući reformskim impulsima nove vlade, izgledi za privredni rast su se blago poboljšali; prognoze za 2025. godinu kreću se od 1,5% (Međunarodni monetarni fond) do 2,6% (Economist Intelligence Unit).

Kao prva afrička zemlja, koja je preuzela predsjedavanje G20 krajem 2024. godine, Južnoafrička Republika ima priliku fokusirati se ne samo na nacionalne interese, već i na razvoj i na borbu protiv siromaštva, klimatskih promjena ali i smanjenje državnog duga. Predsjednik Cyril Ramaphosa vidi ovu zemlju  kao glasnogovornika afričkog kontinenta i globalnog juga. Prilika za to pružit će se na samitu G20, koji će se održati 27. i 28. novembra 2025. godine u Johannesburgu, uz prisustvo šefova država i vlada 19 zemalja-članica, kao i predstavnika EU i Afričke unije.

Blagi ekonomski oporavak

Prema navodima Svjetske banke, očekuje se da će ekonomija zemalja, koje se protežu južno od Sahare, do 2025. godine rasti za 4,0%, potaknuta trgovinom, investicijama i digitalnom transformacijom.

Pored Južnofričke Republike i snažne afričke ekonomije poput Nigerije i Kenije bilježit će stalni privredni rast. I zemlje poput Ruande i Etiopije dobijaju na zamahu.

Istočna Afrika ostaje regija, koja se najbrže razvija na kontinentu, s očekivanim rastom BDP-a od 4,9% u 2024. na 5,7% u 2025. godini, prema navodima Afričke razvojne banke (AfDB).

Međutim, ako se uzmu u obzir globalni geopolitički rizici, pritisak na Afriku će zbog uticaja SAD-a, Kine, Rusije i drugih država porasti, navodi Silke. Sa Donaldom Trumpom kao predsjednikom, Sjedinjenje Američke Države bi mogle započeti trgovinski rat, što bi dodatno ugrozilo afričke ekonomije.

"Afrički sporazum o slobodnoj trgovini (AGOA) mogao bi postati centralna tema jer će za afričke zemlje biti ključno povećati međusobnu trgovinu s obzirom na globalne izazove", kaže Silke.

Humanitarne krize i islamistički terorizam

Regionalne krize ipak će usporiti razvoj na afričkom kontinentu. Ratovi, oružani sukobi i ekstremni vremenski uslovi primorali su milione ljudi na bijeg. Prema podacima Opservatorije za interno raseljena lica (IDMC), do kraja 2024. godine zabilježeno je oko 35 miliona izbjeglica i raseljenih osoba unutar svojih matičnih zemalja, najviše u Sudanu, Demokratskoj Republici Kongo, Etiopiji, Nigeriji i Somaliji.

Ako vlade i njihovi partneri ne udvostruče napore da zaustave ovaj trend, broj izbjeglica će i dalje rasti, upozoravaju autori izvještaja.

U zapadnoj Africi i Sahelu politički neuspjesi i dalje kroje sudbinu ljudi: državni udari i vojne vlade u Nigeru, Čadu, Burkini Faso, Gvineji i Maliju ugrožavaju demokratski razvoj i postignute rezultate. Islamistički terorizam i dalje prijeti sigurnosti i izborima u regiji i tokom 2025. godine.

Pozitivni pomaci u Gabonu

Gabon, s druge strane, bilježi pozitivan razvoj. General Brice Oligui Nguema preuzeo je vlast pučem 2023. godine, svrgnuvši dugogodišnjeg vladara Alija Bonga. Nakon uspješnog referenduma o ustavnim promjenama, Gabon je na putu da dobije civilnu vlast – ako predsjednički izbori u avgustu budu slobodni i pošteni.

U susjednom Kamerunu, međutim, 91-godišnji Paul Biya vlada već 41 godinu i, prema riječima Prempeha, ponovo će se kandidovati 2025. godine. To ukazuje na trajnu političku i ekonomsku nestabilnost u ovoj zemlji.

"Ne samo u Kamerunu, već i u zemljama poput Ugande i Ruande su vodeći političari produžili svoje mandate, dok se prostor za djelovanje civilnog društva sve više sužava", zaključuje Serwah Prempeh, saradnica Africa Policy Research Insituta (APRI).