Što von der Leyen misli o važnim političkim temama?
6. juli 2019
Evropa
Na vrhuncu krize 2011., Ursula von der Leyen se glasno založila za stvaranje „Sjedinjenih Evropskih Država" u kojoj bi onda i financijske nevolje pojedinih članica bile rješavane zajedničkim naporom. Poznato je zasjedanje njemačke vlade gdje je tadašnji ministar financija Schäuble i ministrici von der Leyen i drugim članovima vlade „kao na školskom satu" objasnio neke osnovne činjenice o fiskalnoj politici i međunarodnom svijetu novca kako bi se prekinulo s možda dobronamjernim, ali ne osobito stručnim izjavama članova vlade.
Postupak spoznaje ministrice von der Leyen je trajao polagano: pet godina kasnije je još uvijek, ali tek paušalno govorila kako „Evropu moje djece i unuka ne zamišlja tek kao labavi savez država zarobljenih nacionalnim interesima" jer samo snažna i jedinstvena Evropa može u ovom globaliziranom svijetu promicati svoja pravila i štititi svoje vrijednosti.
2017. je i ministrica von der Leyen prihvatila činjenicu kako „ljudi prvo žele vidjeti kako Evropa uspješno rješava konkretne probleme kao što su sigurnost, klima ili zajednički trgovački interesi i tek tako raste povjerenje" u Evropsku uniju.
Istočna Evropa
Makar se čulo kako su se baš zemlje Višegradske skupine založile za njenu kandidaturu na čelu Evropske komisije, njen odnos prema istoku Europe je dvojak: s jedne strane ističe važnost tog dijela Starog kontinenta, pogotovo za NATO. 2015. odlazi na važan put gdje obilazi Rumunjsku, Češku i Mađarsku, ali ubrzo zatim i zemlje istoka Evrope upozorava na poštivanje ljudskih prava i kritizira Mađarsku zbog korištenja suzavca protiv izbjeglica. 2017. je otvoreno pozvala i na podršku oporbe u Poljskoj.
Francuska
I francuski predsjednik Macron je glasno podržao von der Leyen kao kandidatkinju za predsjednicu Evropske komisije, makar je na prvo mjesto istakao tek njeno lingvističko znanje francuskog jezika. To ne čudi: Ursula von der Leyen je do 14. godine živjela u Bruxellesu kao kćerka njemačkog političara u tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici EEZ, koja je bila preteča EU. Von der Leyen je pak zdušno podržavala tada još nepoznatog političara Macrona dok je on 2017. težio stati na čelo Francuske, nazivajući ga „uvjerenim, angažiranim zagovornikom evropske ideje koji će osnažiti europsku obitelj i odvesti je u budućnost".
Brexit
Za nju je Brexit „tragedija", ali se von der Leyen zalaže za poštivanje odluke Britanaca i ne misli da bi drugi referendum u Velikoj Britaniji nešto promijenio. Strahuje i od posljedica koje će ta odluka imati u međunarodnoj sigurnosnoj politici: Evropa gubi na značaju i u Vijeću sigurnosti UN-a, pa će nakon Brexita imati još samo glas Francuske. No, ne misli kako bi Britancima trebalo dati „popust": dobar sporazum o napuštanju je važan jer će biti osnova budućih odnosa EU-a i Velike Britanije, ali ona ne smije dobiti nekakav poseban postupak. Kada je riječ o NATO-u, tu se nada i dalje da će Ujedinjeno Kraljevstvo ostati „rame uz rame" sa Evropljanima.
Evropska vojska
I kao ministrica obrane je sudjelovala u stvaranju zajedničkih oružanih snaga, ali tu ne želi stvorit neko središte moći: pojedine članice Unije i dalje trebaju snositi svoju odgovornost. Dakle nikakva „Evropska vojska" nego „vojska Evropljana" koja neće biti konkurencija NATO-u. No zalaže se i za veću suradnju u naoružavanju i proizvodnji oružja i želi više suradnje u međunarodnim misijama. „Naša vojska Evropljana je praktični dokaz kako možemo ostati transatlantski i biti evropski." Nakon Brexita bi ta suradnja trebala postati još bolja jer ministrica ima dojam kako je upravo London kočio taj proces.
Međunarodne misije
Trenutna ministrica obrane je donijela odluke i o novim misijama Bundesweha – na primjer u Maliju i o proširenjima postojećih. Povrh toga dolaze i nove zadaće koje je Njemačka dobila u NATO-u i angažman u novoj europskoj obrambenoj inicijativi PESCO – sa Španjolskom, Francuskom i Italijom.
Međunarodni teror
Teško je reći koliko je to bila njena želja i inicijativa, a koliko odluka čitave vlade, ali i kao ministrica obrane je podupirala vojnu obuku kurdskih boraca Pešmerga, a uredno su iz Njemačke dobivali i oružje. Naravno, to nije nešto što jedna Turska gleda s odobravanjem.
Izbjeglice
Dok se i kod mnogih drugih važnih pitanja treba pomučiti tražeći neki stav Ursule von der Leyen, u tom važnom pitanju za jedinstvo Evropske unije se teško može uopće naći neka njena izjava. No kao njemačka ministrica obrane je također sudjelovala u stvaranju evropske flote koja bi nadzirala more između Turske i Grčke. Ostala je zapamćena i njena izjava dana 2016. kako bi izbjeglice iz Sirije mogle proći obuku u Bundeswehru da bi tako u njihovoj domovini „pomagali pri obnovi".
Rusija
I kada je riječ o Rusiji, od Ursule von der Leyen su se čule čas jedne, čas druge izjave. Tako se zalaže za „čvrsti kurs" prema Putinu i upozorava kako mu se Njemačka ne smije ulizivati i pokazati slabosti. Ali onda u istom dahu nastavlja kako je dijalog važan kako bi se ipak težilo boljim odnosima. 2014. osuđuje rusku okupaciju Krima, ali želi spriječiti vojnu eskalaciju sukoba tako da je i ona protiv isporuke oružja Ukrajini. No upravo za vrijeme krize u Ukrajini je ministrica objavila kako je došao kraj mjerama štednje u Bundeswehru.
Kina
Evropa obraća premalo pažnje prema Kini, makar nas „Kina gospodarski napada", smatra Ursula von der Leyen. Peking lukavo i ciljano vodi svoju politiku i to uvijek sa smiješkom na licu. Čule su se i njene kritike autoritativnog režima u Kini i državnog nadzora tamošnjih građana.
SAD
„Amerika je i danas više od njenog predsjednika", poručuje Ursula von der Leyen. Kaže i kako Donald Trump „kod mnogih partnera stvara osjećaj nesigurnosti." Ali od njemačke političarke su se čule tek izjave o zamjerkama Washingtona koje spadaju u njeno dosadašnje polje rada, dakle obranu: na Trumpove kritike kako Njemačka premalo troši za svoju vojskuodgovara kako se troši sve više i kako će biti ispunjena obaveza da kao članica NATO-a troši 2% državnih izdataka. No i dodaje kako „zna da Njemačka mora učiniti više".
Uloga Njemačke
Za Njemačku je važno da preuzme više odgovornosti, smatra Ursula von der Leyen. Njemačka je svjesna svoje veličine i obveza koje su s time povezane. „Mi se ne pravimo veći nego što jesmo, ali nećemo biti ni manji nego što jesmo."