Štampa: "Schmidt djelovao uz američku podršku"

Najavio, sproveo! Prošlog četvrtka, odmah nakon "Bajrama", visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt (CSU) iskoristio je tzv."bonska ovlasti" i dekretom „intervenirao u Ustav" entiteta Federacija BiH (FBiH) i tako pomogao da dođe na vlast koalicija, koja je „posebno naklonjena američkoj ambasadi" u Sarajevu, piše Michael Martens u članku koji je objavio njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). „Od tada se vodi debata o tome da li je ovaj mikromenadžment još uvijek kompatibilan sa originalnim konceptom 'Bonskih ovlasti', koje su uvedene ubrzo nakon završetka rata 1995. godine kako bi visoki predstavnik mogao spriječiti da se zemlja ponovo vrati u nasilne sukobe".

Martens potom podsjeća kako entitet Federacija BiH godinama nije imao redovno izabranu vladu, kao i da je vlada, koja je došla na vlast 2014. godine, i dalje bila na funkciji.  A onda je u parlamentu Federacije BiH, izabranom krajem 2022. godine, konačno pronađena većina za novu koaliciju, ali nova vlast se nije mogla izglasati zbog blokade jednog aktera. Prema Ustavu, pojašnjava novinar FAZ-a, predsjednik i dva potpredsjednika Federacije BiH, od kojih svaki pripada drugoj etničkoj grupi, moraju pismeno odobriti formiranje vlade tog entiteta. "Ali jedan od njih nije htio dati svoj potpis jer je njegova stranka, koja je bila dio dosadašnje koalicije, trebala ostati isključena iz nove."

- pročitajte i ovo:  "OHR mora voditi politiku prevazilaženja etnonacionalizama"

Kraj blokade

„Refik Lendo iz ‚Stranke demokratske akcije‘ (SDA), koja je barem izvan Sarajeva i dalje najpopularnija politička snaga među bh. muslimanima, je kao jedan od dvojice potpredsjednika FBiH insistirao na svom ustavnom pravu da odbije dati potpis. Učinio je to uz obrazloženje da najveću snagu među muslimanima, koja ima skoro aposlutnu većinu u cijeloj državi, ne treba isključiti iz vlasti. Zapravo, politika u BiH se gotovo uvijek zasniva na formalnoj ili neformalnoj podjeli vlasti između tri "konstitutivna naroda", odnosno Bošnjaka, Srba i Hrvata. Stav Refika Lende, iako formalno u skladu sa Ustavom, izvan njegove stranke je viđen kao destruktivna blokada, posebno od strane američkog ambasadora u Sarajevu, koji je javno dao oduška svom bijesu", piše Martens za FAZ.

Schmidt je u četvrtak izdao dekret kojim se izbacuje ova tačka iz Ustava. On je ovlastio Parlament Federacije da „zaobiđe" Lendu i izabere novu vladu bez njegove saglasnosti, što se odmah i dogodilo. Schmidt je, nastavlja FAZ, također iznio izglede za trajne ustavne promjene, kojima se vlada FBIH ne bi birala jednoglasnom odlukom predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, ukoliko ima potrebnu većinu. Odgovarajući ustavni amandman trebao bi stupiti na snagu 1. maja 2024. godine.

Martens konstatuje i kako tvit američkog ministra spoljnih poslova Antonyja Blinkena,u kojem je napisao kako „narod BiH treba i zaslužuje funkcionalnu, efikasnu i odgovornu vladu", pokazuje da je Schmidt djelovao uz američku podršku. „Odmah nakon Schmidtove intervencije, Blinken je osigurao da Nijemac, za svoje postupke, ima punu podršku Washingtona", ocjenjuje FAZ.

Ljutite reakcije iz SDA

Njemački list dodaje i da su političari iz SDA, koja prvi put nije dio vlasti u entitetu FBiH, reagovali ljutito i nazvali novu vladu „neustavnom", naglasivši kako se radi o "skandaloznoj suspenziji Ustava" i svih demokratskih principa kao i da je to "presedanu čije posljedice niko ne može predvidjeti"..."Schmidtov argumenat, da je njegova odluka u skladu sa voljom birača, je uvreda za inteligenciju birača, poručili su iz ove stranke s prijetećim prizvukom", navodi novinar FAZ-a uz konstataciju da je „protestni pokret protiv Schmidta, koji je pokrenula SDA, do sada imao slabu podršku".

„Ostaje da se vidj kako će se šef SDA Bakir Izetbegović, sin "osnivača države" Alije Izetbegovića, kojeg poštuju sve stranke u bošnjačkom miljeu, nositi sa ovim porazom, nakon što je prethodno propala i njegova kandidatura za predsjednika (člana Predsjedništva) države", zaključuje FAZ, ukazujući kako je SDA uključena u vlast u Tuzli, najmnogoljudnijem od deset kantona u Federaciji, gdje se ima „dosta toga za podijeliti". Istovremeno se u Sarajevu,  vodi debata o tome da li je visoki predstavnik proširio svoja ovlaštenja, kaže se na kraju članka Michaela Martensa, objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu