Šta znače izbori u Francuskoj za EU?

Ko će biti novi predsjednik Francuske - mladić željan reformi ili gospođa "Frexit"? 7. maja će jedno drugom na crtu izaći Emanuel Makron i Marin Lepen. Iz toga za Brisel mogu da proizađu dva scenarija: ili će Francuska nastaviti sa evropskim integracijama na čelu sa socijalno liberalnim predsjednikom Makronom, čak ih možda i produbiti; ili će se zemlja sa Lepenovom ograditi od susjeda, zatvoriti granice i izaći iz evrozone. A takav politički zemljotres bi Evropu mogao mnogo više uzdrmati nego što je to učinio Brexit.

Radi se o "odluci o pravcu u kojem će se kretati zemlja, o tome što će se dogoditi za dvije sedmice", kazala je Evelin Gebhatdt, potpredsjednica u Evropskom parlamentu u intervjuu za DW. A to znači: "Solidarnost i pravda ili nacionalizam i podjele".

I italijanski dnevnik Korijere dela Sera je dan nakon izbora komentarisao kako Francuska želi promjene. A moguće je izabrati između dva pravca: populističkog Marin Lepen ili evropskog Emanuela Makrona. Tako da je dosta toga na kocki.

Zbog toga se još više raduju predsjednik Evropske komisije, Žan-Klod Junker, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost, Federika Mogerini i poslanici Evropskog parlamenta kada je Makron u prvom krugu predsjedničkih izbora ubrao najviše glasova. I mnogi drugi političari su odahnuli. Populizam u Francuskoj nije toliko jak koliko se strahovalo. Britanski Gardijan, kada je riječ o dominantim osjećanjima, gađa u srijedu: "Toliko prizivani domino efekat nakon Brexita i Trampove pobjede u Americi se nije dogodio. A evropski projekat je pobijedio", piše londonski dnevnik doduše sa određenom distancom dodaje: "Barem za sada."

Dva problema: 1. Lepen je još uvijek opcija, 2. Makron nije kandidat po zamisli EU

Lepen, protivnica Evrope je još u igri. Ona je osvojila 21,4 odsto glasova, što znači da iza sebe ima 7,6 miliona Francuza. Tu treba dodati 19,6 procenata glasova koje je osvojio Žan-Lik Melanšon koji takođe zagovara izlazak iz EU. Ekstremni ljevičarski kandidat je želio da reformiše EU. A ukoliko to ne bi funkcionisalo, on je takođe najavljivao da bi u tom slučaju želio da napusti zajednicu. Melanšon je takođe bio uzdržan i u izbornoj noći kada su se kandidati socijalista i republikanaca, Benua Amon i Franosa Fijon stavili iza Makrona. A njegove pristalice su na protestima pozivale da se ne glasa ni za Makrona ni za Lepen.

Ovakvom stanju je doprinijelo i to što je evropski komesar za privredu, Francuz Pjer Moskovisi upozorio od ishitrenih olakšica. "Izbori još nisu gotovi", naglasio je on. On istina ne vjeruje da će Nacionalni front Marin Lepen da pobijedi, ali "strahuje da će osvojiti 40 procenata". A ako se Moskovisijeve prognoze ostvare, Makron bi morao da živi s tim da veliki dio Francuza odbija njegov proevropski kurs.

Direktor briselskog Think Tanka "Centar za evropske političke studije", Danijel Gros u intervjuu za DW skreće pažnju na još jedan problem. Makronov pokret "En marche" na parlamentarnim izborima, koji se održavaju u junu u Francuskoj, teško da će osvojiti većinu glasova birača. Tako da ovaj 39-godišnjak neće moći da nastupi tako žestoko, kako bi zapravo želio. "Za Brisel je pak odlučujuće to da li jedan političar ima jasnu podršku na nacionalnom nivou. A to sigurno neće biti slučaj", kaže Gros. Takođe i Makronovi ekonomsko-politički interesi se kreću u suprotnom smjeru od interesa drugih članica EU, a prije svih Njemačke. "Ne vjerujem da on na evropskom nivou može mnogo toga da uradi", zaključuje Gros.

I zaista Makron je u izbornoj kampanji govorio o uvođenju zajedničkog budžeta kao i uspostavljanju mjesta finansijskog ministra evrozone. No, to konzervativno vođstvo u Berlinu ne želi ni da čuje. Danijel Gros, ekonomski stručnjak kaže da to nije jedini razlog. Posebno ministar finansija Volfgang Šojble koji je više puta proteklih godina odbio bilo kakvo udruživanje u finansijskom smislu.

Evropsko udruživanje protiv Lepen ima šansu

Političarka SPD-a, Evelin Gebhardt smatra da je Makron previše liberalan kada je riječ o ekonomiji. "Postoje stavovi sa kojima se ne slažem", naglašava. Ali, socijalno-liberalnom kandidatu daje za pravo kada govori o tome da bi se o "politici štednje moralo porazmisliti". Tome dodaje da se u zemljama južne Evrope povećava stopa nezaposlenosti a privredna snaga smanjuje. A to je razlog zašto ekstremne partije dobijaju sve više pristalica.

Za ekonomskog stručnjaka Danijela Grosa to nije jedini razlog. "EU bi trebalo da ima značaja u ekonomskom smislu. Ali, to ne dotiče srca ljudi", smatra on. Ljudima bi se moralo pokazati kako će se očuvati unutrašnja bezbjednost i nacionalni identitet. "EU se mora koncentrisati na pitanja unutrašnje i spoljne bezbjednosti. To je polje na kojem se bilježe veliki deficiti."

Mnogi su izbore u Francuskoj označili sudbonosnom odlukom za Evropu. Da li je dakle bilo mudro za Makrona da svoju sopstvenu sudbinu veže za EU, i da jasno slijedi proevropske pozicije? To je bio ogroman rizik, smatra Gros. "Ali, ima prednosti to što evropsko pitanje nije gurnuto u stranu po principu: nećemo sad da pričamo o tome." Bolje je, smatra Gros, razriješiti pitanje ko u Francuskoj ima većinu - evroskeptici ili oni koji vjeruju "da se Francuska može bolje razvijati u EU".

I Evelin Gebhardt je ubijeđena da evropsko udruživanje protiv Lepen ima ogromnu šansu. Ona podsjeća i na to da su šefovi država i vlada upravo proslavili 60. rođendan EU. Tako da bi sa izborima u Francuskoj ovaj proces mogao da bude nastavljen - "posebno što je Francuska jedna od zemalja osnivačica EU".