Šta očekuje Angelu Merkel poslije godišnjeg odmora?

Kada se njemačka kancelarka Angela Merkel vrati za svoj radni sto, na njemu će je čekati stari i dobro poznati dokumenti o konfliktima pred njemačkim vratima. Rat u Siriji, borbe na istoku Ukrajine, odnosi sa Turskom. Na ovim poljima se u proteklih nekoliko sedmica situacija nije poboljšala. Naprotiv.

Naprimjer, kriza u Ukrajini: konflikt između Rusije i Ukrajine je ponovo eskalirao. Najnovije napetosti najviše pogađanju poluostrvo Krim koje je Rusija anektirala 2014. godine. Prema optužbama Rusije, tamo Ukrajina uz pomoć „sabotera“ planira napade. Kijev odbija ove optužbe koje nisu potvrđene niti demantovane sa nezavisne strane. Rusija prijeti osvetom. Ukrajina je svoje trupe stavila u veći stepen pripravnosti, a tema se našla i na dnevnom redu Vijeća sigurnosti UN-a.

Da li je diplomatsko rješenje još uvijek moguće?

U ovoj veoma napetoj situaciji ukrajinski predsjednik Petro Porošenko traži pomoć svojih najvažnijih evropskih partnera, Njemačke i Francuske. Angela Merkel je zajedno sa francuskim predsjednikom Hollandeom u februaru 2015. godine posredovala u postizanju Minskog sporazuma između Rusije i Ukrajine, koji je ujedno i plan za okončanje krize na istoku Ukrajine. Međutim, sprovedba tog plana u djelo odavno ne funkcioniše kako treba.

Nove sastanke u tzv. „Normandijskoj formi“ ruski predsjednik Vladimir Putin u trenutnoj situaciji smatra „potpuno besmislenima“. Merkelova se i dalje zalaže za diplomatsko rješenje. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier bi nakon posjete Moskvi, planirane za ovaj ponedjeljak, mogao objelodaniti koje forme razgovora između Rusije i Ukrajine su još moguće.

Nepredvidivi Erdogan

Odnosi sa Turskom, partnerom EU kada je riječ o izbjegličkoj krizi, odnosno o zbrinjavanju izbjeglica, potpuno su nepredvidivi. Nakon neuspjelog vojnog puča turski predsjednik Erdogan svim sredstvima povećava svoju moć u zemlji. Također koristi i svaku mogućnost koja mu se nudi da kritikuje Njemačku i njemačke političare.

Upitno je koliko još dugo će u ovako nezahvalnom raspoloženju trajati sporazum o izbjeglicama zbog kojeg je Merkelova često izložena kritikama. Zbog sve većeg izbjegličkog pritiska iz Sirije ovo vanjskopolitičko pitanje za Merkelovu ima veoma važan unutrašnjopolitički značaj.

Držanje izbjegličke krize pod kontrolom

Jedan od glavnih zadataka za Angelu Merkel je taj da se broj izbjeglica više ne povećava. Većina Nijemaca više nije zadovoljna sa njenom politikom prema izbjeglicama. Međutim, za mijenjanje tog mišljenja ona nema puno vremena. U Njemačku mjesečno i dalje dolazi 16.000 izbjeglica. Doduše, to je znatno manje nego na početku godine kada je dolazilo po 90.000 izbjeglica. Sveukupno se broj tražilaca azila u prvoj polovini ove godine sveo na više od 238.000.

Merkelova mora razraditi plan o tome šta će se desiti ako iz Turske i Sirije prema Evropi ponovo krene više desetina hiljada izbjeglica. Na širu podršku evropskih partnera ona ne može računati. Njemački ministar unutrašnjih poslova, Thomas de Maizier, je još prije ljetne pauze rekao da je „izuzetno teško“ pronaći većinu za ravnomjernu raspodjelu izbjeglica među zemljama članicama EU. On smatra da ni alternativni mehanizmi raspodjele „još nisu sigurni“. Paradoksalno je što kancelarka jedino može računati na zemlje sa tzv. „Balkanske rute“, koje su ostale pri svojoj politici zatvorenih granica. Dakle da rade ono što Merkelova u slučaju Njemačke nije željela raditi.

Riješiti spor sa CSU

Sa izbjegličkom krizom je tijesno povezana i kriza CDU-a sa sestrinskom strankom iz Bavarske, CSU, i njenim predsjednikom Horstom Seehoferom. CSU je od početka bila skeptična prema politici dobrodošlice koju zastupa Angela Merkel.

Seehofer je trenutno zagolicao javnost informacijom da bi se mogao kandidovati za mjesto kancelara na saveznim izborima 2017. Za razliku od Merkelove, on je među građanima veoma omiljen. Obje stranke su svjesne da su jedna drugoj veoma potrebne. Na jesen će CDU i CSU održati nekoliko konferencija o zajedničkim temama s ciljem ponovnog približavanja.

Ne dozvoliti da AfD postane još jači

Kao što je poznato, popularnost Angele Merkel je u proteklih godinu dana znatno pala. Također je pala i podrška njenoj stranci, CDU, koju prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, trenutno podržava samo 35 posto ispitanika. Dobitnici u takvoj situaciji su desni populisti okupljeni u AfD (Alternativa za Njemačku). Merkelova s tim ne smije biti zadovoljna. Postoje indicije da to i ne namjerava. Na nedavno održanoj konferenciji za novinare je najavila paket mjera za unutrašnju sigurnost koji je detaljnije predstavio njemački ministar unutrašnjih poslova. Sada je potrebno pripremiti određene zakone i dogovoriti ih sa koalicionim partnerom, SPD.

Sa temom „unutrašnja sigurnost“ treba se vratiti izgubljeno povjerenje birača. Sve u svemu, Angela Merkel se jednom mora izjasniti o tome da li uopšte stoji na raspolaganju za četvrti mandat. Ali, da li će to biti još u toku naredne jeseni, trenutno samo ona zna.