Šmit se odazvao Dodikovom „pozivu“

Nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, najavio da će donijeti uredbu kojom se nalaže izbacivanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita, ukoliko dođe na teritoriju Republike Srpske, to se i ostvarilo. Policija je dobila instrukciju o postupanju u slučaju Šmita.

„Instrukcija je otišla na teren“, potvrdio je Dodik nakon sastanka sa ministrom bezbjednosti BiH Nenadom Nešićem, koji je potvrdio da Šmita ne čuvaju pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, već obezbjeđenje iz Njemačke.

Njemačka uz Šmita

„Nema visokog predstavnika u BiH. Gospodin Šmit je njemački državljanin koji ovdje nezakonito boravi. Želim da kažem da ga ni ministar bezbjednosti ne poštuje, pa neka me procesuira“, kaže Nešić.

Samo nekoliko časova prije sastanka sa Nešićem, Dodik sa sastao sa specijalnim izaslanikom njemačke Vlade za Zapadni Balkan Manuelom Saracinom. Njemački diplomata je odmah nakon sastanka saopštio da je bilo riječi i o visokom predstavniku, da je ključ za nastavak saradnje u Dodikovim rukama i da Njemačka čvrsto stoji uz Šmita.

„Ja i cijela vlada Savezne Republike Njemačke želimo da BiH postane članica Evropske unije. Međutim, za to je potrebna drugačija politika. Vođenje secesionističke politike, napadi na državne institucije BiH i sužavanje slobode medija i civilnog društva su neprihvatljivi i ovu zemlju neće voditi u EU. Mi odlučno podržavamo visokog predstavnika Kristijana Šmita. To sam gospodinu Dodiku ponovo jasno dao do znanja“, rekao je između ostalog Saracin. 

Sa druge strane, druga priča. Dodik kaže da je Saracinu jasno stavio do znanja da Republika Srpska odbacuje svaku vrstu djelovanja Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, jer ga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN-a. Upoznao ga je kaže i sa činjenicom da Republici Srpskoj pokušavaju oteti imovinu.

Secesija uslovljena imovinom

„Na pitanje šta mi je strateški cilj u odluci da Šmita koji dolazi ovdje neovlašteno naša policija prati i izbaci iz RS, ja mu kažem šta bi mogao da bude cilj kad ti nećeš da čuješ osnovnu stvar a to je da niste imenovali čovjeka. Povucite ga u Njemačku. Nama je najvažnije pitanje imovina, a oni su doveli Šmita da bi jednog dana osvanula njegova navodna odluka o zakonu o imovini na nivou BiH. Ako do toga dođe, istog trenutka smo donijeli odluku o samostalnosti. Ako to uradi, u toku noći će se skupiti parlament. A onda me pita šta su posljedice“, poručio je Dodik.

Da će se situacija zakomplikovati i da bi posljedica moglo biti, govori i izjava Šmita koji se oglasio povodom ovog pitanja. Najavio je dolazak u Republiku Srpsku naredne sedmice, a Dodiku poručio „da više ne tjera svoje sebične ludosti“.

„Zaštićen sam Bečkom diplomatskom konvencijom. Dodik ne bi imao nadležnost da me uhapsi ili naredi hapšenje jer nema ovlaštenja da daje naloge policiji. Tužilaštvo bi to prvo moralo da razjasni. Dodik je već pokušao da me prijavi u Republici Srpskoj, a pametno banjalučko javno tužilaštvo je iz mjera predostrožnosti ovaj postupak odmah proslijedilo Tužilaštvu u Sarajevu, od kojeg dalje ništa nisam čuo“, rekao je Šmit za njemački FAZ (Frankfurter Allgemeine Zeitung).

„Dodikovo ponašanje je šamar EU koja pokušava unaprijediti vladavinu prava u BiH. Vara se ako smatra da za njega postoje posebna prava ili posebni propisi. Dakle, gospodin Dodik bi se trebao pripremiti za neke prilično neugodne trenutke“, rekao je Šmit.

Pripremni zakoni usvojeni

Koliko je zapravo moguće sprovođenje Dodikovog plana, nije samo pitanje Ustava ili nadležnosti, smatraju poznavaoci političkih i pravnih prilika. To potvrđuje i usvajanje dva sporna zakona koji se odnose na neobjavljivanje odluka visokog predstavnika ali i Ustavnog suda BiH, koje je usvojila Narodna skupština RS. Iako je nadležnost Ustavnog suda i visokog predstavnika definisana na teritoriji cijele države, u ovom trenutku u praksi je stanje nešto drugačije, upravo zbog neobjavljivanja tih odluka u Službenom glasniku RS. Ustavom, državnim i entitetskim, takođe je zagarantovano da nijedan entitet neće ugroziti slobodu kretanja na cijeloj teritoriji BiH, niti uspostaviti bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta, a zadnjih dana svjedočimo protestima na entitetskoj liniji razgraničenja sa porukom „granica postoji“.

Dodik sada ima dva problema. Jedan od njih je politički sukob sa opozicijom koja je iako neartikulisana, svakim danom sve glasnija jer je kako tvrde, SNSD prekršio zaključke Narodne skupštine da ne učestvuje u radu državnih institucija dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH. Nezadovoljstvo su izrazli kroz parlament na otvorenom ispred Narodne skupštine, što je praktično protest maskiran u priču o okupljanju kako bi stanovništvu bilo informisano o potezima vlasti. 

„Obezbjeđenje Kristijana Šmita je naoružano i ako će se ova Dodikova prijetnja ostvariti, postoji realna mogućnost oružanog sukoba“, rekao je potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak, komentarišući Dodikov potez.

„Crnadak govori, naoružani su oni koji čuvaju Šmita. Naoružana je njegova pratnja što bi trebalo da asocira na to da mi ovdje imamo kubure i praćke“, odgovara Dodik.

Optužnica

Analitičari kažu da je drugi problem mnogo veći a odnosni se na optužnicu protiv Dodika, koja još stoji u Sudu BiH i čeka na potvrđivanje, pa se kroz ovu priču o visokom predstavniku i njegovom protjerivanju, želi prikriti nezavidan politički položaj.

„Sa jedne strane ovo je izraz gnjeva, s obzirom na to da je optužnica poslata na potvrđivanje, a s druge strane je i izraz prijetnje kako prema visokom predstavniku tako i prema Dejtonu, u koji se po ko zna koji put iznova zaklinju. Šta god stajalo iza ove najave, može se na kraju po dobrom starom običaju desiti da ta prijetnja završi kao pucanj u prazno“, kaže politička analitičarka Tanja Topić, ističući da cijela situacija samo podrgrijava tenzije. 

„To podiže tenzije u BiH i na samom je rubu incidenta jer se prijetnja svodi na zabranu slobode kretanja, zveckanjem i potezanjem oružja što uz zid tjera i izvršioce ovakvih naloga, pri čemu je fascinantna horska podrška funkcionera i dijela stručne javnosti, koja u protjerivanju ovog "mrskog stranca" ne vidi u najavi čin suprotan Ustavu“, zaključuje Topić.

Pitanje i da li je moguće sprovođenje takve uredbe kojom bi visoki predstavnik bio protjeran sa teritorije RS i da li i na koji način bi njena primjena imala efekte u praksi. Po onom što se može čuti od međunarodnih predstavnika, a posebno Njemačke, taj plan ne bi bio dobar po rukovodstvo RS. Dio političara iz Federacije BiH traži smjenu Dodika, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović poručuje da je ovo najopasnija prijetnja mirovnom procesu.

Politika ispred prava

„Javno pozivam Savjet za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini da čvrsto podrži Kristijana Šmita, koji treba u najkraćem roku donijeti odluku o smjeni Milorada Dodika sa funkcije predsjednika Republike Srpske i predsjednika SNSD-a, zbog antidejtonskog djelovanja“, kaže Bećirović. 

Uže rukovodstvo RS već je pod američkim sankcijama zbog usvajanja pomenutih zakona, pa analitičari smatraju da u ovom trenutku nema smisla raspravljati o težini i broju sankcija jer su one već u primjeni. Pravnici, iako se i tu razlikuju mišljenja u zavisnosti iz kojeg entiteta struka dolazi, smatraju da pravno gledano nema nikakvih prepreka da se uredba kao akt koju donosi izvršni organ, donese, ali je drugo pitanje kakve će ona posljedice izazvati.

„Živimo u zemlji u kojoj nas više ništa ne može iznenaditi," kaže pravnik Vlado Adamović. Donosilac uredbe kaže, mora biti svjestan da donosi akt koji mora biti u skladu sa zakonom i da za taj postupak može odgovarati. 

„Da li će neko izvršavati tu uredbu... postoji problem jer niži organi moraju izvršavati uredbe viših i tu onda može nastati praktičan problem. Kada bi se pojavilo odbijanje izvršenja, došlo bi do pravnog haosa. Tako da je to uglavnom više u rukama politike nego u rukama prava“, kaže Adamović, navodeći da Dodik ima ovlaštenje da donese takvu uredbu.

Poziv na kafu

„Da li ta uredba mora biti u skladu sa Ustavom, ne mora, iako to čudno zvuči. Jer postoji procedura kojom se dokazuje da uredba nije u skladu sa Ustavom i zakonom i da se tom procedurom to ispravlja. Ali je sasvim druga stvar da li se tim donošenjem vrše zloupotrebe“, zaključuje Adamović, objasnivši da nakon nečijeg eventualnog pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti, tužilaštvo može tražiti odgovornost, što je niz postupaka koje može proizvesti ovakvo djelovanje.

Pitanje ustavnosti i zakonitosti odluke, ukoliko uopšte ugleda svjetlo dana, mogli bi da podnesu bošnjački poslanici u Narodnoj skupštini, što ne bi bio prvi put. Jedan od njih je i Ramiz Salkić, koji je nakon odluke Dodika, pozvao Šmita na kafu u Bratunac, ali i u Banjaluku. „Posjeta i kafa bila bi prilika da se Šmit na licu mjesta upozna sa svim izazovima i prijetnjama kojima su Bošnjaci izloženi u ovom entitetu. Bujrum“, rekao je Salkić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu