Šešelj - "Formalno nevin"

U članku pod naslovom "Formalno nevin", Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se osvrće na puštanje optuženog za ratne zločine Vojislava Šešelja na privremenu slobodu, ističući da ni nakon skoro dvanaest godina, koliko je Šešelj proveo u haškom pritvoru, nema presude u njegovom slučaju. "Kad je UN-ov tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY - MKSJ) u veljači 2003. podignuo optužnicu protiv vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja i zahtijevao njegovo izručenje u Den Haag, taj navodni ratni zločinac je bio jedan od najvažnijih političara svoje zemlje", piše FAZ napominjući da je Šešelj na predsjedničkim izborima godinu dana prije toga odnio značajan broj glasova, ali i da se njegova Srpska radikalna stranka (SRS) nalazila u političkom uzletu.

Svakom Hrvatu "zahrđalom žlicom iskopati oči"

"Izrazito opširna optužnica Tribunala, koju je iznijela tadašnja glavna tužiteljica Carla del Ponte (koju je Šešelj opsovao kao 'švicarsku kurvu'), Šešelja tereti da je, između ostalog, odgovoran za deportaciju Hrvata i muslimana za vrijeme ratova koji su rezultirali raspadom Jugoslavije devedesetih godina. No Šešelj, koji je u ratu zahtijevao da se svakom Hrvatu 'zahrđalom žlicom iskopaju oči', ponašao se drukčije nego drugi optuženici u Tribunalu. Dok su se bivši vođa bh. Srba Radovan Karadžić i njegov general Ratko Mladić skrivali od suda i godinama živjeli skrivajući se, Šešelj se samo nekoliko dana nakon objavljivanja optužnice predao Tribunalu kako bi tamo 'obranio srpske interese'. Nakon jedanaest godina i skoro devet mjeseci on se sada vraća u Srbiju - teško bolestan, ali formalno nevin, jer Tribunal nije uspio u više od jednog desetljeća tom najrječitijem velikosrpskom ratnom huškaču devedesetih godina izreći presudu niti u nekoj prvoj instanci. Tribunal je svoju odluku obrazložio Šešeljevom 2013. objavljenom oboljenju od raka kao i dugom vremenu provedenom u pritvoru, kako bi se 'izbjegao scenarij najgoreg slučaja'. Ta formulacija podsjeća na slučaj Miloševića koji je 2006. preminuo u haškom pritvoru, što je dalo vjetar u leđa teoretičarima zavjere o njegovom navodnom ubojstvu, a kojima se priključio čak i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov", navodi FAZ.

Ovaj list dalje ističe da se Tribunal ne može dičiti sudskim procesom u Šešeljevom slučaju, jer, kako dalje podsjeća FAZ, više od četiri godine je trajalo da samo počne proces, a od završnog pledoajea u ožujku 2012. godine je prošlom dvije i pol godina a da nije uopće zakazan termin za izricanje presude. Osvrćući se na izjave SRS-ovog vodstva da će Šešelju prirediti veličanstven doček u Beogradu, FAZ piše da će to biti jedna druga Srbija u koju se Šešelj vraća. "SRS već od 2012. više nije zastupljen u parlamentu. Nekadašnji Šešeljevac Aleksandar Vučić, koji se 2008. odmetnuo od svog šefa i osnovao vlastitu stranku, na svoju je stranu pridobio najveći dio nacionalističkog tabora. Kao formalno proeuropski premijer Vučić drži sve uzde u svojim rukama. Čak i ako Šešelj pobijedi rak, malo je vjerojatno da bi mogao kao nekoć posegnuti za moći u Beogradu. Za to su se Srbija i Srbi previše promijenili", zaključuje FAZ.

"Konačno se netko ponovno brine o BiH"

Berlinski Tageszeitung (taz) se u svom online izdanju u članku i zasebnom komentaru osvrće na inicijativu ministara vanjskih poslova Njemačke i Velike Britanije u svezi s Bosnom i Hercegovinom i njezinim reformama. Pa tako taz prenosi reakciju bh. medija, koja glasi: "Konačno se netko ponovno brine o Bosni i Hercegovini." A riječ je o berlinskoj inicijativi u okviru koje su u jednom pismu, objavljenom u četvrtak, Frank-Walter Steinmeier i njegov britanski kolega Philip Hammond obznanili da se želi financijski pomoći Bosni i Hercegovini kako bi se ta zemlja gospodarskim i političkim reformama približila Europskoj uniji, pojašnjava taz.

List dalje navodi da Steinmeier i Hammond od vlade, koja se treba formirati nakon izbora, zahtijevaju stvaranje radnih mjesta, jačanje pravne države i odlučnu borbu protiv korupcije, a da bi entiteti, koji se nalaze pred bankrotom, zauzvrat mogli očekivati financijske resurse od strane EU-a. "U Bruxellesu su planovi Steinmeiera i Hammonda naišli na odobravanje. Nova vanjskopolitička opunomoćenica Europske unije Federica Mogherini je izjavila da podržava inicijativu iz Berlina. Što, prema mišljenju promatrača u Sarajevu, znači da Europska unija odobrava financijsku stranu prijedloga", piše taz.

Putin bi se Zapadu mogao ispriječiti na putu

U svome komentaru na tu temu taz dalje navodi: "Stupanjem na dužnost je Velika koalicija (u Njemačkoj) obećala da će preuzeti više odgovornosti u svijetu. To je i BiH primljeno na znanje, ali nitko nije vjerovao u to da Njemačka to ovaj put ozbiljno misli. Jer, njemačkoj politici je bilo udobno u ulozi gledatelja koji je, doduše, zainteresiran za ono što se događa, ali ni s čim ne doprinosi tome da se stvari promijene. No izgleda da se to sada mijenja."

Osvrćući se dalje na reforme koje Steinmeier i Hammond zahtijevaju od novih bh. vlasti, taz u komentaru navodi da ni ti zahtjevi nisu ništa novo te da je Bruxelles to činio već odavno. "Ono što se promijenilo je ton. Tako više ne može dalje u toj (od Daytonskog ustava stegnutoj) državi - to je poruka. Oba entiteta - i srpski i bošnjačko-hrvatski - su napola bankrot. Financijske injekcije iz Bruxellesa bi im dobrodošle. S druge strane Zapad mora paziti da mu se Putin ne ispriječi na putu. Jer, Rusija je u međuvremenu započela ekonomsku i političku ofenzivu na Balkanu", poručuje se u komentaru taz-a.