Šarli ebdo, pet godina poslije: humor je mnogima sumnjiv
7. januar 2020
Sedmi januar 2015. je za članove redakcije pariškog satiričnog časopisa „Šarli ebdo" u prvi mah dan kao i svaki drugi. Okupljeni su na redakcijskom sastanku i diskutuju o mogućim temama. Na stolu je kolač – jednom od crtača je rođendan. No, oko 11:30, u redakciju iznenada upadaju dva muškarca i otvaraju vatru. Jedanaest ljudi gine u kiši metaka ispaljenih iz Kalašnjikova. Potom ubice istrčavaju na ulicu i viču: „Alah je veliki. Ubili smo Šarlija ebdoa. Osvetili smo proroka Muhameda".
Cilj napada braće Šerifa i Saida Kuašija, koji su dotle bili samo sitni kriminalci u pariškim predgrađima, bio je magazin koji se usudio da objavi karikature proroka Muhameda.
„Je suis Charlie"
Poslije napada, u svijetu se javio talas solidarnosti. Slogan Je suis Charlie, „Ja sam Šarli", mogao se svuda čuti i vidjeti. Nekoliko dana poslije masakra, u Francuskoj je više od milion ljudi izašlo na ulice da bi uputilo poruku protiv terorizma i za slobodu mišljenja.
U Parizu je tadašnji francuski predsjednik Fransoa Oland bio na čelu povorke šefova država i vlada iz čitavog svijeta.
„Vojnici na bojnom polju"
I među karikaturistima je zavladalo zaprepaštenje. Osjećali su utučenost i tugu zbog kolega, ali i gnjev, prisjeća se berlinski karikaturista Bernd Polenc. Kao tvorac portala „tunpul", zbirke od oko 300.000 stripova 2.500 umjetnika iz čitavog svijeta, on održava tijesne kontakte sa crtačima iz čitavog svijeta.
„Posle pariškog atentata, među crtačima je nastupio paralizirajući šok u osjećanju da su postali osoblje u ratu između dva nepomirljivo suprotstavljena svijeta", rekao je za DW. „Njihov medij je za ne mali broj crtača dobio značaj oružja; umjetnici su vidjeli sebe kao vojnike na bojnom polju". I pored toga su se gotovo svi karikaturisti poslije nekoliko nedjelja vratili „dnevnom redu", bez ikakvih cenzorskih „makaza u glavi"
Fetva na Salmana Ruždija
To slično vidi i Francuz Gijom Doazi koji se intenzivno bavio istorijom novinskih ilustracija. „Postojala je namjera da se uspostavi protivteža napadima na slobodu mišljenja", kaže. A ti napadi su počeli mnogo ranije.
Povod za prvi konflikt svjetskih razmjera je bio roman Salmana Ruždija „Satanski stihovi". On je izazvao niz protesta i nasilje muslimana. Iranski vjerski vođa, ajatolah Homeini, bacio je fetvu na Ruždija i osudio pisca na smrt – sa obrazloženjem da je njegova knjiga „usmjerena protiv islama, proroka i Kur`ana".
Karikature Muhameda u Danskoj izazvale skandal
Kada je riječ o karikaturama, do međunarodnog skandala je došlo kada je danski list „Jilands posten" objavio dvanaest karikatura proroka Muhameda, koje su kasnije štampane i u Norveškoj. Dva crtača su poslije prijetnji smrću morala da se sklone iz javnosti.
Danski premijer Anders Fog Rasmusen stao je na stranu novina i odbio zahtjev ambasadora 11 islamskih zemalja da sa njima obavi zajednički razgovor. Razjareni muslimani su prijetili da će napasti danske i norveške ambasade u svojim zemljama.
Godine 2008. su danski organi bezbijednosti otkrili planove za ubistvo Kurta Vestegarda, jednog od karikaturista koji je crtao proroka Muhameda. Dvije godine kasnije, on je za dlaku izbjegao napad koji se pripisuje jednom islamisti.
„Sve je oprošteno"
Gijom Doazi za DW naglašava da se karikaturama na račun vjere zna nasmijati i najveći broj muslimana, i ako se zbog njih uzbude, onda to izgleda kao i kod hrišćana ili budista kada se njihova vjera satirički predstavlja. „Ali, uvijek postoji mala grupa koja koristi takav povod da promoviše svoju sliku svijeta i manipuliše ljudima", kaže, i dodaje da u tom slučaju samo treba pokazati jasan stav i raditi dalje.
I preživjeli urednici „Šarlija ebdoa" su nedjelju dana poslije napada objavili novo izdanje magazina. Na naslovnoj strani je nacrtan prorok Muhamed koji drži u rukama natpis: Je suis Charlie; iznad glave mu je napisano: „Sve je oprošteno".
50. rođendan – pod policijskom zaštitom
Tiraž satiričnog magazina koji je prije 7. januara bio uglavnom lektira malog broja ljudi, privremeno je porastao na nekoliko miliona primjeraka. Pojavilo se i njemačko izdanje koje se više ne štampa, a prodaja se ponovo smanjila. Humor je mnogim ljudima sumnjiv i to ne važi samo za islamiste, rekao je Ris, crtač čije je pravo ime Loran Suriso. On je preživio atentat i trenutno je glavni urednik publikacije koja 2020. slavi 50 godina postojanja – rođendan će biti proslavljen na tajnom mjestu i pod policijskom zaštitom. Ris kaže da je satira bila i ostala – borba.
Još za vrijeme povike koja se digla oko danskih karikatura, a posebno poslije napada na Šarlija Ebdoa, satirični magazini su se našli u žiži javnosti, kaže Gijom Doazi za DW. Prema njegovim riječima, svaki previše kritičan magazin može da izazove pometnju.
Karikature u štampi – prevaziđen model?
„Vremena za novinske crteže su loša, a 2019. je bila posebno crna godina", kaže Kler Karar, predsjednica udruženja „Karikature za mir". Ona podsjeća da renomirani Njujork tajms od sredine 2019. u svom međunarodnom izdanju više ne objavljuje karikature – nakon što je jedna karikatura proglašena antisemitskom. Na njoj se vidi predsjednik SAD Donad Tramp sa jevrejskom kipom na glavi, koji izraelskog premijera Benjamina Natanjahua vodi na uzici poput jazavičara.
Za Gijoma Dozija razlog što je Njujork tajms prestao da štampa karikature nije samo sadržinske prirode. Za njega je novinska karikatura žanr koji izumire: „Novinski crtež je bio aktuelan u 19. i 20. vijeku, kaže, „danas ljudi hoće da gledaju fotografije i video-snimke".
Dozi prenosi i da zbog pada tiraža izdavačke kuće neće da ljute svoje čitaoce i klijentelu čije reklame objavljuju, jer danas se na društvenim mrežama za čas digne povika, a „broj verbalnih napada, uvreda i prijetnji je postao mnogo veći", kako kaže Džulijen Matej referentkinja za štampu organizacije „Reporteri bez granica".
Novi putevi
Imaju li, prema tome, karikature budućnost? – Da, kaže Bernd Polenc. Crtači koriste svoju sposobnost da prezentiraju umjetnost o najaktuelnijim temama, i sve više se okupljaju u umjetničkim centrima, galerijama i muzejima: „U tome su karikaturisti vrlo kreativni".