1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Čista Putinova kalkulacija

Zorica Ilić28. septembar 2015

Njemačka štampa komentira odluku Moskve da se ponovo više angažira u sirijskom konfliktu, te ulogu Turske u rješavanju izbjegličke krize.

https://p.dw.com/p/1GeYI
Foto: picture-alliance/dpa/M.Klimentyev

„Samo zato što ruski predsjednik Putin počinje novu inicijativu u Siriji, građanski rat u toj zemlji neće biti završen. Ipak nešto se pokreće u međunarodnoj diplomatiji. Na zasjedanju Generalne skupštine UN-a u New Yorku Amerikanci, Rusi i Europljani razgovaraju o Siriji. Sve više zapadni političari akceptiraju rusku poziciju, da sirijski vlastodržac Asad – unatoč počinjenim ratnim zločinima – ne mora podnijeti ostavku prije pregovora, već tokom procesa. Predsjednik Putin želi sebi osigurati utjecaj na formiranje vlade nakon Asada, tako proširenje ruske vojne prisutnosti u Siriji služi i u te svrhe. Odlučujuća za okončanje rata nije diplomatija, već bojišnica – a tamo regionalne sile: Saudijska Arabija i Iran i dalje vode rat za utjecaj iz pozadine. K tomu se zapadna koalicija protiv 'Islamske države' pokazala malo djelotvornom. Novi informacioni centar protiv Islamske države, koji u Bagdadu otvaraju Rusija, Sirija, Iran i Irak, mogao bi međutim pojačati djelotvornost koalicije“, navodi Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Syrien Satellitenbild zeigt russische Flugzeuge auf Luftwaffenstützpunkt bei Latakia
Ruski avioni u bazi za protuzračnu odbranu pored LatakijeFoto: Reuters/www.Stratfor.com/Airbus Defense and Space

Reutlinger General-Anzeiger je mišljenja da je ovdje riječ o Putinovom genijalnom planu. Jer: „Tako odjednom ponovo postaje partner Zapada. Produžiti sankcije protiv „partnera“ – to će za Zapad biti teško. I ministar privrede Sigmar Gabriel već kaže: „ morati ćemo promijeniti naš odnos prema Rusiji“. To bi neke moglo iznenaditi. Za Putina je to bila kalkulacija.“

Bez Putina nema poboljšanja stanja u Siriji

Neue Osnabruecker Zeitung naglašava: „Umjerene opozicione grupe, za koje se Europljani i Amerikanci godinama iz čiste naivnosti i neznanja zalažu, skoro uopće ne postoje. Zbog toga je ispravno, da američki predsjednik pravi zaokret za 180 stepeni i da nakon višemjesečnih politički zamrznutih odnosa želi pregovarati sa ruskim predsjednikom Putinom. Jer jasno je i sljedeće: Bez Putina, koji vojno pomaže Asada, neće biti poboljšanja katastrofalnog stanja u Siriji, o miru da i ne govorimo.“

Mannheimer Morgen s druge strane ne vjeruje u odlučujuću ulogu Rusije između ostalog i zbog konflikta u Ukrajini: „Putin bi morao dići svoje ruke od Donbasa i uvidjeti da Asad više nema budućnost. Ali ne izgleda da je to tako.“

Die Welt je kritički nastrojen kada je riječ o razmišljanjima da se pregovara sa sirijskim vlastodršcem Bašarom al Asadom u okviru nastojanja za postizanjem mirovnog sporazuma: „I kancelarka je sada preuzela frazu, svakako bez objašnjenja o tome šta tačno i s kojim strateškim namjerama bi se trebalo razgovarati sa njegovim štićenicima Moskvom i Teheranom. Najava Merkelove da će prihvatiti Asada kao partnera za razgovor u stvarnosti izražava samo bespomoćnost i zbunjenost“, smatra Die Welt.

Türkei Syrische Flüchtlinge
Izbjeglice u TurskojFoto: DW/A.L. Miller

Turska kao dio problema

Frankfurter Allgemeine piše o ulozi Turske u rješenju izbjegličke krize: „Tačno je da Europa neće staviti pod kontrolu izbjegličku krizu bez podrške Turske. Ali iluzorna su sa tim povezana očekivanja da bi se talas muslimanskih izbjeglica smanjio samo kada bi se Turska mogla ubijediti da uvede strožiji nadzor svojih granica. Neki k tomu žele Ankari staviti na raspolaganje mnogo novca kako bi mogla bolje zbrinuti izbjeglice na području svoje države. Ipak čak i kada bi Turska primila novac i kada bi pojačala nadzor prije svega svoje morske granice u Egejskom moru, ništa se ne bi promijenilo u tome da bi stotine hiljada izbjeglica i dalje željelo napustiti zemlju i krenuti u pravcu Europe“, ocjenjuje Frankfurter Allgemeine. „Jer da bi nešto zaista bilo djelotvorno Ankara bi morala ojačati pravno i činjenično stanje u kojem se nalaze izbjeglice u njenoj zemlji. Umjesto da ih samo trpi, morala bi im dati zvanični status podnositelja zahtjeva za azil sa izgledima za integraciju i kasnije dobijanje državljanstva. No Ankara to neće. Kao posljedica jedne odavno bizarne odluke koja datira još iz vremena Drugog svjetskog rata Turska i dalje, unatoč neznatnim promjenama u zakonu, prihvata kao podnositelje zahtjeva Europljane. Drugim riječima: Švicarci ili Luksemburžani bi prema turskom pravu mogli podnijeti zahtjev za azil, a Sirijci i Iračani ne“, piše Frankfirter Allgemeine.